ATLAS OBLAKA
'Dok sam pisao 'Atlas oblaka', pomislio sam kako je šteta što se po ovom ne može snimiti film', izjavio je David Mitchell – ali kako je samo bio u krivu, jer za današnju filmsku industriju, gladnu svježih ideja, ne postoji 'nefilmična knjiga'. Posebno ako dobijete braću Wachowski ('Matrix') i hrpetinu poznatih glumaca da adaptiraju kompleksan roman sa šest 'narativnih linija poredanih u piramidu s odrazom u ogledalu' i debljinom od čak 544 stranice. Srećom, filmovi odavno ne traju 90 minuta u prosjeku...

GOLI RUČAK
Osim zbog svog života, William S. Burroughs dobio je status legende, ali i dežurnog luđaka literarne beat scene pedesetih i šezdesetih uvelike zahvaljujući ovom romanu koji je... pa, legendaran i lud, a upravo zbog mreže ludila i halucinacija David Cronenberg izabrao je neizravnu adaptaciju, selektirajući elemente nadrealizma i groteske koje je spajao s biografijom autora i fragmentima njegovih drugih romana. Ne bi li u konačnici film bio gledljiv i tržišno isplativ, ali ipak ostao vjeran duhu izvornika, taman toliko da se ovo djelo smatra ni manje ni više nego jednim od boljih Cronenbergovih filmova.

COSMOPOLIS
S obzirom da se već dokazao kao majstor 'adaptiranja nemogućeg', Cronenberg se dvadesetak godina nakon 'Golog ručka' uhvatio još jedne 'nefilmične knjige' – 'Cosmopolis' se na papiru gotovo u cijelosti odvija u jednoj jedinoj limuzini, zatočenoj u velikoj gužvi na cesti. Nažalost, tako je i s filmom, koji ima sjajnu atmosferu, ali se pomalo gubi u monotoniji. No ima Roberta Pattinsona, koji je ravno iz 'Sumraka' završio u ovoj pomaknutoj, teatralnoj kritici kapitalizma.

NA CESTI
Ključna knjiga bitničke supkulture i remek-djelo Jacka Kerouaca završilo je na velikom platnu čak pola stoljeća nakon što je napisano. Izvornik je mješavina ispovjedničkog dnevnika i putopisa generacije koja je kroz dim marihuane i jazz odbijala norme poslijeratnog društva, a sve to ispričano je nelinearnim, fragmentiranim stilom prepunim izljeva struje svijesti. Ipak, Walter Salles ove se godine ohrabrio strpati nekoliko mladih glumaca u automobil i krenuti na putovanje – među njima je i Kristen Stewart, koja je također završila 'Na cesti', dok je Pattinson šljakao u Cronenbergovom automobilu.

LOLITA
'Kako su ikada uspjeli snimiti film po 'Loliti'?', glasila je reklama kada se u kinima pojavio prvi film. 'Pipkav' sadržaj Nabokovljeve knjige kontroverzan je i danas, u doba pedofilske moralne panike, no nije bio ništa manje kontroverzan ni kada je napisan – kao ni u doba kada je Stanley Kubrick (1962, sedam godina nakon izdavanja predloška) krenuo snimati prvu adaptaciju priče o 'međugeneracijskoj ljubavi', seksualnoj vezi 40-godišnjaka i 12-godišnjakinje. Kubrick je prilagodio priču svom scenariju pa eliminirao erotiku ne bi li izbjegao rat s cenzorima.

KVAKA 22
Joseph Heller ukoričio je svoju satiru 1961. godine, a ova antiratna crna komedija već je devet godina kasnije pronašla osobe voljne pohrvati se s neobičnom pričom i strukturom koja je insistirala na nekronološkom igranju s naracijom iz trećeg lica. Mike Nichols i Buck Henry ('Diplomac') pokušali su ukrotiti divlju prirodu izvornika u komercijalni film, no rezultat je na blagajnama, ali i u srcima publike i kritike u konačnici izgubio od puno 'filmičnije' satire koja se pod imenom 'M*A*S*H' pojavila u kinima iste godine.

ULIKS
Noćna mora školske lektire, epska struja svijesti Jamesa Joycea nekoliko je puta inspirirala filmaše, unatoč svojoj naizgled antifilmičnoj prirodi, ali za razliku od svih ostalih samo je adaptacija Josepha Stricka iz 1967. zadržala naslov izvornika pa se pokušala vjerno držati romana, doslovno prepisujući dijaloge. No Strick i Fred Haines za takvu su odluku bili nagrađeni nominacijom za Oscara, ali i etiketom 'samo za odrasle' u mnogim distribucijama.

ČUVARI
S obzirom da je riječ o vizualnom mediju, stripovi bi po definiciji trebali biti lakšom podlogom za transformaciju na velika platna – no remek-djelo Alana Moorea, strip 'Čuvari' (Watchmen), toliko se dugo smatrao nemogućom podlogom za ekranizaciju da su one nekoliko puta pokretane i stopirane od osamdesetih pa naovamo. Sve do 2009, kada je Zack Snyder izveo možda najbolju moguću adaptaciju iznimno kompleksne grafičke novele. Terry Gilliam, koji je trebao raditi 'Čuvare' prije njega, izjavio je svojedobno da bi trebalo barem pet sati filma da se snimi poštena adaptacija koja bi zadržala esenciju onoga što 'Čuvari' jesu. Snyder je pokušao s dva i pol sata.

DINA – PJEŠČANI PLANET
Kako 1982. godine još nije bilo popularno posezati za onim što danas, u eri nakon 'Gospodara prstenova', čini gotovo svaki drugi hit za multiplekse, David Lynch morao je 412 stranica Franka Herberta strpati u jedan jedini nastavak, a ne trilogiju koja bi dala prostora za disanje tolikoj količini radnje. Zbog čega su rezultat desetljećima optuživali kao nemušt, naporan i kičast komad SF-a, čemu je svakako doprinijela autorska intervencija studija s kojim se Lynch razišao. A svi se i dalje pitaju kako bi samo izgledala verzija koju je trebao raditi Jodorowsky...

MIDNIGHT'S CHILDREN
Krajem devedesetih BBC je planirao seriju u pet nastavaka koji bi bili dovoljni da obrade i dočaraju kompleksnost izvornog romana Salmana Rushdieja, čija bi panoramska priroda te složena mješavina povijesti i 'čarobnog realizma' tako došla do punog izražaja. No ovu knjigu od 650 stranica Deepah Mehta pretvorio je u scenarij dug 130 stranica i rekao – dosta mi je 148 minuta za film! Snimanje je u tajnosti (zbog straha od islamskih fundamentalista) odrađeno u Šri Lanci, a konačan rezultat je u jesen ove godine krenuo po festivalima.