Zbog svoje beskompromisnosti Tarr nikada nije bio dio mainstreama, često je progovarao o netrpeljivosti mađarske filmske zajednice prema njegovim radovima koji su kritizirali njegove prosječno jedanaest minuta duge kadrove, za čije mu je snimanje trebalo i do nekoliko mjeseci rada.

No, Bela Tarr u filmskom se svijetu smatra za jednog od najoriginalnijih i najhvaljenijih suvremenih autora. Njegov objektiv uspijeva uhvatiti utjecaj promjenjive povijesti na Mađarsku, od dugogodišnjeg carstva do postratne sovjetske invazije, od rastužujućih godina pod komunizmom do suvremenih pokušaja privatizacije. Tarrovi filmovi na provokativan način preispituju današnju otuđenost i moral, uz uzvišenu filmsku fotografiju i slab tempo. Crpeći inspiraciju u radovima talijanskog neorealizma i francuskog novog vala, Tarrovi filmovi značajno su utjecali na mlađu generaciju filmaša poput Gusa van Santa i Jima Jarmuscha

Film 'Torinski konj' ('The Turin Horse, 2011), za koji je već prije nekoliko godina najavio da je ujedno i posljednji, predstavio je u Berlinu te je nagrađen Srebrnim medvjedom, Grand Prixem žirija, kao i kritičarskom nagradom FIPRESCI-ja. Ova art-drama dobila je ime po slavnom događaju u Torinu kada se filozof Nietzsche sažalio nad konjem i doživio psihički slom.