Filmovi, u svojoj definiciji sve češće prihvaćeni kao umjetnost, često igraju na kartu umjetničke slobode kod prikaza stvarnih događaja. Primjerice, poznato je da je kao inspiracija za Normana Batesa iz 'Psiha', Leather Facea iz 'Teksaškog masakra motornom pilom' te Buffalo Billa iz 'Kad jaganjci utihnu' poslužio stvarni ubojica Ed Gein. No, koliko ima istine u filmskim prikazima stvarnih ubojica?
Inspiracija iz stvarnog života: Ed Gein
Status: umro od posljedica srčanog udara u institutu za mentalno oboljele u Mendoti 26. srpnja 1984.
Hitchcock je svojim 'Psihom' postavio visok standard modernog trilera, a zaslužan je i za jednu od najpamtljivijih scena. Zgodna plavuša koju ispod tuša mučki ubija manijakalni ubojica pojavljuje se u bezbrojnim posvetama originalnoj sceni tate Alfreda.
Uz 'Teksaški masakr motornom pilom' i 'Kad jaganjci utihnu', 'Psiho' je također inspiriran likom i djelom Eda Geina. No iako se Hitchcock svojom naracijom približava istini više nego Tobe Hooper u svojem slasheru, još uvijek ne prepričava Geinovu priču u potpunosti.
Zloglasni ubojica nikada nije bio vlasnik hotela, niti je preobučen u svoju majku brutalno izmasakrirao lijepu plavušu dok se tuširala – to može izmisliti samo Hitchcockov um. U stvarnosti Gein nije čuvao mrtvo tijelo svoje majke u svom domu, kao što Hitchcock u umjetničkoj slobodi prikazuje na filmu, nego je iskapao tijela žena po grobljima u nadi da će pronaći leš koji podsjeća na njegovu majku. Teško je reći koja varijanta je jezovitija, ona filmska ili stvaran događaj.
Inspiracija iz stvarnog života: Jack Trbosjek
Status: nepoznat
Postoje stotine teorija tko je zapravo bio Jack Trbosjek, no sve se slažu da je uveo strahovladu nad Londonom krajem 19. stoljeća. Ulicama britanske prijestolnice nakon sumraka zavladala bi panika hranjena strahom od monstruoznog ubojice koji je bio sudac, porota i krvnik nad lokalnim prostitutkama.
'Iz pakla' baca u samo središte tih strahota Johnnyja Deppa kao vidovitog inspektora Fredericka Abberlinea, koji nakon serije neuspjelih pokušaja da uhvati Trbosjeka sam sebi presudi prekomjernom dozom opijuma. Posljednja Trbosjekova žrtva, Mary Kelly, u filmu uspjeva pobjeći te do kraja svojih dana živi sretno, dok sam Jack Trbosjek završava u instituciji za mentalno oboljele.
Filmska verzija priče malo je ipak pobrkala lončiće. U stvarnosti Mary Kelly nije bila te sreće te ju povijest pamti kao posljednu Trbosjekovu žrtvu. Sam ubojica nikad nije uhvaćen, a živi i danas kroz nebrojene atrakcije i turističke ture u sklopu bogate ponude brojnih aktivnosti koje nudi britanski velegrad. Inspektor Abberline je pak bio bolje sreće od one koje mu je film dodijelio. Iako nikad nije bio vidovit, nije bio niti ovisnik o opijumu te je doživio mudru starost, napustivši London i ušavši u legendu s osamdeset godina.
Inspiracija iz stvarnog života: Aileen Wournos
Status: pogubljena smrtonosnom injekcijom u državnom zatvoru Floride 9. listopada 2002.
'Čudovište' je film koji nam je pokazao Charlize Theron u sasvim novom svjetlu, ne samo glede fizičkog izgleda, nego i glede glumačkog kapaciteta kojim je zaradila i Oscara za najbolju glumicu. Manijakalno dobrom izvedbom pretile Charlize Theron, film prikazuje Aileen Wuornos više kao žrtvu koja djeluje u samoobrani, nego hladnokrvnu ubojicu, no istini za volju, forenzički dokazi ukazuju na istinitost tvdnji o silovanju prije no što je počinila prvo ubojstvo. Podsjetimo, Wuornos je bila žrtvom jednog od svojih klijenata koji ju je silovao, a ona ga je zauzvrat upucala, nakon čega je krenula na ubilački pohod tijekom kojeg je presudila još šestorici muškaraca.
Za razliku od filma u kojem Aileen nije mogla pronaći posao zbog kriminalnog dosjea prepunog osuda zbog prostitucije, u stvarnosti zapravo nikad nije bila osuđena zbog prostitucije, nego zbog niza oružanih pljački, krađe automobila te posjedovanje oružja bez dozvole.
Navedene stavke čine se kao značajni previdi obzirom da je sve svoje žrtve upucala, opljačkala te im ukrala vozilo. Usto, Aileenina ljubavnica, koju u filmu glumi slatka Christina Ricci, u stvarnosti je bila pretila i bezuba hotelska spremačica. Hollywood si očito nije mogao priuštiti 'poružniti' dvije prelijepe starlete.
Inspiracija iz stvarnog života: serijski ubojica Zodijak
Status: nepoznat
Fincherov napeti triler prati tim predvođen detektivom i karikaturistom u njihovoj potrazi za zloglasnim ubojicom koji je pune dvije godine držao žitelje sjeverne Kalifornije u strahu.
Osim po osam žrtava, poznat je i po zagonetnim pismima kojima je izazivao kalifornijske istražitelje, u kojima je samom sebi nadjenuo ime Zodijak. Fincher i ekipa tvrdili su da je sve prikazano u filmu temeljeno na dokazima koje je policija potvrdila, no čini se da su ipak malo rastegnuli istinu.
Konzultant koji je s Fincherom surađivao za vrijeme snimanja, Michael Butterfield, toliko se razbjesnio zbog spomenutih neistina da je razradio detaljnu analizu filma te je objavio na svojoj web stranici tvrdeći da je dobar dio radnje izmišljen.
Primjerice, film snažno insinuira da dokazi upućuju na osuđivanog pedofila Arthur Allan Leigh kao stvarnog Zodijaka, no noviji DNK testovi prikupljeni sa Zodijakovih pisama opovrgavaju tu tvrdnju., Uzevši spomenuto u obzir, veliko je pitanje bi li Fincherov triler uopće ugledao svjetlo dana da Leigh nije preminuo 1992. godine.
Inspiracija iz stvarnog života: Albert DeSalvo
Status: na smrt izboden u zatvoru države Massachusetts
Bostonski davitelj vodi se kao najpoznatiji serijski ubojica nakon Jacka Trbosjeka. U filmu Richarda Fleischera pokojni Tony Curtis izvrsno portretira Alberta DeSalvoa, iako ponovo na temelju izmjenjenih činjenica.
U filmskoj inačici priče detektivi doživljavaju frustraciju za frustracijom u lovu na neuhvatljivog ubojicu, dok im DeSalvo sam ne prizna sve zločine, vidno izgubljen među svojim podvojenim ličnostima.
U stvarnosti Albertu DeSalvou nije nikad dijagnosticiran poremećaj podvojenih ličnosti, a iako je priznao da je on uistinu bostonski davitelj, nikad mu nije suđeno po toj optužnici.
Unatoč priznanju, policija nije mogla skupiti dovoljno dokaza koji bi ga vezali za slučaj ubojstva trinaest žena, a čak ni jedina preživjela žrtva nije izdvojila DeSalvoa na policijskom prepoznavanju. Ipak, osuđen je na doživotni zatvor zbog počinjenih kaznenih djela silovanja i pljačke, gdje je izboden na smrt u zatvorskoj bolnici. Počinitelj DeSalvovog ubojstva nikad nije otkriven.
Zanimat će vas u MAXtv videoteci:
