Glazbeni ukus pojedinca može puno reći o načinu na koji razmišlja, smatraju znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge
Glazba je ogledalo duše, pokazalo je najnovije zanimljivo istraživanje.
Prema rezultatima istraživanja koje je objavio Plos One, empatični ljudi - oni koji se češće fokusiraju na emocije drugih ljudi, više vole laganiju, nježnu glazbu, a 'sistematičari' - osobe koje analiziraju pravila i obrasce, preferiraju punk, heavy metal i kompleksniju glazbu, piše Daily Mail
Mnogi ljudi vrlo jednostavno znaju kakvu glazbu vole ili ne vole, no znanstvenici kažu kako su uzroci njihovih preferencija još nedovoljno jasni.
'Unatoč tomu što se glazbeni izbor pojedinca s vremenom mijenja, ustanovili smo da razina empatije određene osobe i način na koji ona razmišlja može predvidjeti kakvu vrstu glazbe voli', kazao je David Greenberg sa sveučilišta u Cambridgeu, jedan od sudionika istraživanja.
U posljednjih desetak godina znanstvenici raspravljaju o tomu odražava li izbor glazbe eksplicitno karakteristike poput životne dobi i osobnosti.
Primjerice, ljudi koji su otvoreni prema novim izazovima više vole blues, jazz, klasičnu glazbu ili etno glazbu
Istodobno ekstrovertirane osobe preferiraju pop, filmsku glazbu, sakralnu, soul, funk i elektronsku glazbu
Istraživanje je provedeno na 4.000 sudionika podvrgnutih nizu testova. Najprije se od njih tražilo da ispune upitnik u kojemu su se morali deklarirati kao 'empatičari' ili 'sistematičari'.
Osobe koje su ocijenjene kao empatičari privukla je glazba poput r'n'b-ja, pop i etno glazbe. Suprotno njima, osobe iz grupe sistematičara preferirale su glazbu heavy metal grupa ili avangardnu jazz glazbu
Empatičari su više uživali u pjesmama poput Buckleyeve obrade Cohenove pjesme 'Hallelujah' i 'Come Away With Me' Nore Jones, a sistematičari su izabrali 'Enter Sandman' od Metallice.
Znanstvenici vjeruju da bi njihova saznanja mogla utjecati na glazbenu industriju. 'Puno se novca ulaže u istraživanja o tomu kakvu bi glazbu slušatelji rado slušali, primjerice na Spotifyju ili Apple Musicu. Poznavajući način razmišljanja pojedinca, ovakve bi službe u budućnosti mogle prilagoditi vrstu glazbe svojim slušateljima', smatra Greenberg.
