JOZO PATLJAK:

'HAVC bi trebao razmišljati o širokoj bazi, a ne o pet ljudi'

07.05.2013 u 23:31

Bionic
Reading

Prije nekoliko dana Dejan Aćimović je otvorenim pismom reagirao na prvi ovogodišnji krug dodjele sredstava HAVC-a u kojemu njegov film 'Anka Brazilijanka' nije dobio financijska sredstva i time ponovno otvorio bolnu točku financiranja domaćih filmova

'Ponudio sam ekranizaciju romana 'Anka Brazilijanka' najvećeg dječjeg hrvatskog pisca, Mate Lovraka, ekranizaciju jednog od najljepših hrvatskih romana za djecu. Svi koji su do sada pročitali scenarij, ali doslovno svi, kažu da je neosporno visoke kvalitete. Film je podržan kao jedan od najbolje ocijenjenih projekata na upravo završenom natječaju Hrvatske televizije, koja će biti koproducent filma. I upravo zbog kvalitete scenarija i velikog produkcijskog potencijala, dva francuska, jedan engleski i jedan srpski producent sudjeluju u proizvodnji filma. I svima je projekt izvrstan! Umjetničkim savjetnicima za igrani film i Hrvoju Hribaru nije', napisao je u Jutarnjem listuDejan Aćimović, dodavši kako HAVC uporno odbija financirati njegove filmove.

'Dejan Aćimović je zaboravio da je HAVC uložio 140 tisuća kuna u razvoj projekta 'Anka Brazilijanka' scenaristice Tatjane Aćimović. Tri umjetnička savjetnika, u dva natječaja zaredom napisala su pristojne i obazrive, ali nažalost negativne recenzije i ocijenila projekt neprikladnim za proizvodnju. Goran Tribuson, Ognjen Sviličić i Antonio Nuić, a to su inkriminirana trojica, zasada su još uvijek naši vodeći filmski dramaturzi. Aćimovićev dokumentarac 'Kralj' do sada je povukao 450.000 kuna iz HAVC-a. Ukratko, nema mjesta suzama', rekao nam je Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a odgovarajući na Aćimovićevu kritiku.


'Sve što sam imao za reći na tu temu rekao sam vrlo jasno u Jutarnjem listu i nadalje ne želim ulaziti ni u kakve polemike i ni u kakve razgovore oko toga. Svaki podatak koji sam naveo je točan i može se provjeriti. Za proizvodnju dokumentarnog filma 'Kralj' dobio sam, nakon što sam ga snimio, 100.000 kuna i ni lipe više. Neugodno sam iznenađen da ravnatelj HAVC-a iznosi netočne podatke. Ako već govori, onda neka govori istinu. Ostala sredstva u visini od 350.000 kuna dodijeljena su promociji filma nakon što je uvršten u selekciju za Oscara i međunarodnu promociju filma. To su sredstva, koja bez iznimke dobivaju svi filmovi koji uđu u selekciju. I nakon što sam utvrdio da nisu sva sredstva potrošena obavijestio sam HAVC da im preostalio dio vraćam. Sve ove podatke, i koliko sam puta odbijen za proizvodnju Anke možete provjeriti u HAVC-u. I oprostite, ali ja ne razumijem što u ovom kontekstu znači riječ 'povukao'? U mom odnosu prema poslu, javna sredstva se ne 'povlače'! I tko je to rekao da su ta navedena trojica vodeći filmski dramaturzi? Ravnatelj HAVC-a je uzeo sebi za pravo da kaže da su navedeni vodeći filmski dramaturzi. Njihov izbor nije izbor struke, niti je definirano Pravilnikom tko predlaže umjetničke savjetnike. To da su najbolji njegov je osobni stav jer on ih je sam i izabrao', prokomentirao nam je Dejan Aćimović Hribarov odgovor.

'Kralj'


Po pitanju samog modela, odnosno strategije po kojoj HAVC dodjeljuje novčana sredstva, Aćimović je rekao da je HAVC nema te da se 'filmovi u Hrvatskoj danas događaju ili se ne događaju; slučajno i stihijski'.

'Gdje je nestala socijalna dimenzija HAVC-a?'

Nezadovoljni radom HAVC-a su i nezavisni filmaši, a razloge nezadovoljstva približio nam je Jozo Patljak, producent nezavisne kuće Alka Film: 'HAVC nema nikakvu koncepciju za nezavisni film. Uopće ne razmišljaju o nama. Prošle godine je nezavisnom filmu planirao dodijeliti sramotnih pet puta po 140 tisuća kuna. Novce nije prihvatilo nas troje tako da je sveukupno dao 280 tisuća kuna za nezavisni film.
Gdje je nestala socijalna dimenzija HAVC-a? Nastao je kao pomoć filmu kao neprofitabilnoj djelatnosti, samim time, i prije umjetničke, trebao bi vršiti socijalnu ulogu. Trebao bi razmišljati o širokoj bazi, a ne o pet ljudi', rekao nam je Patljak.

Hribar se ne slaže s Aćimovićem. 'Postoji nekoliko modela u svijetu. Mi smo odabrali onaj po kojemu se projekti promatraju kroz dva fokusa – hoće li pridonijeti afirmaciji hrvatskog filma u svijetu ili domaćoj gledanosti. Naravno, postoje filmovi koji spajaju jedno i drugo. Tako su 'Svećenikova djeca' prije par mjeseci oborila rekorde gledanosti, a za dva mjeseca će biti u konkurenciji jednog A festivala', rekao je Hribar i nastavio:

'Svaki model ima dobru i lošu stranu, pa tako i ovaj. No trenutno mi se ovaj model čini najboljim za naš film danas, u sredini kakva smo sada i ovdje. Uostalom, takva podjela je postojala i ranije, ali nije bila sustavno provođena, nije se pazilo na ravnotežu između različitih podvrsta filmskih djela, tako da smo imali dobrih filmova, ali nismo imali filmski repertoar.'

Ovogodišnja novina je prelazak na permanentni natječaj. 'Na zahtjev jednog dijela filmske javnosti, čitaj: producenata, razlomili smo godišnji natječaj u nekoliko koraka. U ovom prvom koraku prošlo je najbolje od najboljeg. Drugi krug, za dva mjeseca, bit će prilika da se ove odluke kompenziraju u smislu strateških nedostataka prvog natječaja', približio nam je Hribar novi sustav financiranja, dodavši:

'Na presici povodom prvog natječaja obratio sam se novinarima negacijom: u kategoriji dugi igrani ovaj put nema žena, debitanata ili popularnog filma koji nije dječji. Očekujemo da će se u drugom krugu, u ovim kategorijama pojaviti dovoljno izvrsni projekti. Također, moram dodati kako su savjetnici izvijestili da se na natječaj za razvoj prijavio niz neodoljivih projekata. To su uglavnom debitanti od kojih jako puno očekujemo. Mislim da su savjetnici i oba vijeća dio prostora i financija odlučili sačuvati za njih', zaključio je Hribar.