U utrci za nagradu Bauer za najbolji regionalni film godine (i dodatni poticaj od 5.000 eura) našle su se hrvatske drame 'Crnci' Zvonimira Jurića i Gorana Devića, 'Kenjac' Antonia Nuića i prvi srpski dugometražni animirani SF film 'Tehnotise: Edit i ja', debitanta Alekse Gajića (35).

I sam beogradski stripaš i animator bio je poprilično iznenađen što je svojim filmom ušao u finale izbora. Film je napravljen prema istoimenom stripu iz 1998, a u pitanju je 90-minutna animacija SF tematike, smještena u Beograd 2074, kad glavna junakinja upada u neobičan futuristički problem i uskoro dobiva neke supersposobnosti u kombinaciji s velikim problemom. Autor koji je na ovom uratku radio kao scenarist, redatelj i animator završio je Akademiju primijenjenih umjetnosti, a prije nego što se posvetio animaciji, šest godina je radio za francuski studio na strip serijalu 'Bič božji'.

U adaptaciju svog stripa 'Tehnotise: Edit i ja', uložio je dvije i pol godine intenzivnog rada, novčani iznos od 400.000 eura te osnivanje malog studija, kako kaže, simbolične grupe od 16 entuzijasta, koji su u atmosferi hippie komune završili prvi srpski dugometražni crtić. Film je sniman u tri animacijske tehnike: kao kombinacija 3D animacije, klasične animacije koja je korištena za likove i vektorske animacije za mimiku lica i gestikulaciju likova. Pozadine su oslikane klasično, budući da se autor trudio zadržati dojam crteža koji nosi određenu dubinu.

'Ljudima se sviđa jer nije pretenciozan, nije naporan, ne spominje male plaće ni posljedice rata. Nije dječja priča, već animirani film za odrasle. Kad to kažem, ljudi obično pomisle da ima seksualnu konotaciju, što i jest slučaj, ali prvenstveno je za stariju publiku zbog komplicirane SF priče koja nije baš za djecu. Ima humora, akcije, seksa i zanimljivo je. Film za razbibrigu', kaže Gajić te objašnjava kako je došao na ideju za ovu SF priču:

'Sve je počelo s jednim tekstom u Zabavniku o univerzalnoj formuli koja objedinjuje sve sile koje vladaju na svijetu, nuklearnu, gravitacijsku, elektromagnetsku uz jednu nepoznatu, koja po matematičkim teoretičarima predstavlja životnu energiju, ono što ne možemo percipirati i ono što neki nazivaju Bogom. Jedan od naših glavnih likova traži tu formulu i to povlači za sobom lavinu događanja.'

Premijera je bila prije godinu dana, film je već obišao nekoliko festivala u Kini i Koreji te dobio odlične kritike, no unatoč tome nije dosegao respektabilniju gledanost.

'Odaziv je bio više nego slab, ljudi koji vole taj žanr misle da je film jako dobar i kritika ga je lijepo ocijenila, ali jednostavno ne postoje ljudi koji to gledaju, publika je vrlo malobrojna.' Ipak, za vizionarsku ekipu prvog animiranog SF-a, budućnost je svijetla budući da su se već pojavile ponude da američki studio snimi igrani remake filma.