Trogirski slavuj Vinko Coce umro je noćas oko jedan sat u splitskoj bolnici. Iako su se svi nadali da će se pjevač oporaviti nakon višemjesečnog bolničkog liječenja, to se, nažalost, nije dogodilo
Vinko Coce rođen je u Trogiru 22. prosinca 1954. godine. Još od najranije mladosti pokazivao je interes za glazbu, a ta strast nije nestala do kraja njegova života. Uz tradicionalno školovanje, Coce je paralelno učio solfeggio, klarinet te pjevanje.
Suradnju s klapom Trogir započinje 1972. godine i s njima ostaje sve do početka samostalne glazbene karijere. Godine 1983. primljen je za zborskog tenora u profesionalnom mješovitom zboru HNK-a u Splitu i tamo sljedećih pet godina intenzivno i uspješno pjeva cjeloviti operni repertoar. Istodobno nastavlja rad u klapi Trogir. U tom razdoblju pjevao je i u zagrebačkom HNK-u, a potom je dobio ponudu da asistira u zboru teatra Comunale iz Firence, gdje u operi Boris Godunov pjeva s Lucianom Pavarottijem.
Samostalnu karijeru Vinko Coce započinje 1991. godine, i to pjevajući zabavnu glazbu. Za vrijeme Domovinskog rata nastupa diljem zemlje i inozemstva na raznim skupovima prosvjeda protiv rata i potpore braniteljima te na mnogim humanitarnim koncertima.
Nakon rata započinje suradnju s Nenom Ninčevićem i Joškom Banovim, što rezultira i prvim estradnim uspjehom - Coce 1993. snima svoj prvi album 'Mirno spavaj, ružo moja' koji je donio i nekoliko hitova. Te godine osvaja i Grand Prix na Splitskom festivalu zabavne glazbe s pjesmom 'Sićaš li se, Lungomare'.
Godine 1994. nastupa na Dori s pjesmom 'Zlato moje', a uskoro dolazi i nominacija za Porin, za pjesmu 'Kora kruha u vinu'. Nagradu doista i dobiva zajedno s klapom Trogir, i to kao priznanje za rad na području njegovanja i unapređenja tradicionalnog klapsko-dalmatinskog pjevanja.
Svi ti uspjesi osigurali su mu popularnost na nacionalnoj razini. Zbog uspješne solističke karijere Coce 2000. postaje član Hrvatske glazbene unije te dobiva status slobodnog umjetnika. Iza njega ostaju pjesme koje će zauvijek podsjećati na njegovu mediteransku dušu koja je dirnula mnoge.