Program ovogodišnjeg ZagrebDoxa prvi put je obogaćen dokumentarnim radio-dramama, poznatijim pod imenom feature. Odlična retrospektiva ukazala je na vrhunske domete toga žanra kod nas
Ljubo Pauzin, koji je s Nikicom Klobučarom selektor retrospektive, izjavio je da su izborom pokušali napraviti kratku antologiju, odnosno presijek razvoja dokumentarnih radio-drama. To su i postigli, izborom nam približivši vremensku i poetsku slojevitost hrvatskog featurea.
'Poetika se nije značajno promijenila', zaključuje Pauzin i dodaje, 'možda tek način slušanja' koje je postalo sve brže i nestrpljivije. Ipak, sudeći po, nažalost malobrojnoj, ali vjernoj publici koja je u protekla četiri dana pohodila Galeriju SC, još uvijek postoji strpljivo uho koje se lako prepušta svijetu zvuka kao bijegu od furioznih izmjena boja i oblika.
Sama retrospektiva otvorena je prvim hrvatskim featureom 'Zbogom' iz 1968. godine Zvonimira Bajsića, jednog od najvećih autora featurea, kako u nas, tako i u svijetu. 'Zbogom' je još uvijek osjetno naslonjen na igranu radio-dramu, te se dramska radnja razvija kroz kolažiranje nekoliko naizgled nevezanih priča i recitala.
Bajsić je imao čast i zatvoriti retrospektivu ponajboljim hrvatskim featureom 'Praško proljeće '84', vrhunskim radiodramskim dokumentarcem, u kojemu autor, ujedno u ulozi naratora, kao okvir priče koristi festival klasične glazbe Praško proljeće, kroz koji slušatelja upoznaje s Pragom te političkim i društvenim posljedicama agresije SSSR-a 1968. godine. Oduševljava nenametljivo građenje priče, diskretno upućivanje na marginalizaciju umjetnosti te jasno ukazivanje na činjenicu da politici ne bi smjelo biti mjesta u umjetnosti.
U featureu 'Vikend' Vite Gospodnetića i Mladena Rutića djevojčica u ulozi pripovjedačice autentičnim žumberačkim govorom priča priču tipičnog gastarbajtera. Dok s jedne strane sama naratorica inzistira na emociji i liričnosti, njen otac stalne odlaske i povratke objašnjava navikom i uspoređuje ih s potrebom za jutarnjim toaletom. U tom susretu, ne i sukobu, dvaju pogleda koji se ne nameću slušatelju se nudi mogućnost oblikovanja vlastitog stava.
'Jadranski susreti' Dragutina Klobučara i Mire Pijace vesela je i šaljiva radio-drama koja prati ljetnu jadransku turneju i zasniva se na prenošenju autentične atmosfere. 'Vrijeme galeba' Ladislava Vindjakijevića, Hrvoja Hegedušića i R. Tomovića urnebesan je feature o dubrovačkim lovcima na strankinje, šarmerima s pokrićem, poznatijim kao galebi. Njihove priče nude zaključak da je galebarstvo posao, nauka, muka i računica. Sve samo ne gušt. Uz 'intimne ispovijesti' imamo prilike biti diskretni svjedoci jednog autentičnog osvajanja. I zaključujemo da očito nije sve u tehnici.
Tercet 'morskih featurea' zatvara 'Zavjet moru ili noina lađa za treći milenij' Darka Tralića, u kojoj aktualni događaj, obredno spaljivanje stare ribarske brodice u Komiži i porinuće rekonstruirane falkuše, pokreće retrospekciju događanja i putova od ideje do izvedbe.
Unutar programa jedan je dan oblikovan kroz desetominutne isječke iz također antologijskih featurea, koji nisu mogli biti pušteni u cjelini zbog vremenske stiske. Izdvojio bih izuzetno potresan feature 'Tko ne umre nije čovjek' autorice Nine Mitrović koja prati glumca Giulija Marinija u borbi s rakom, mirenju s neminovnom sudbinom te razotkrivanju intimnih trenutaka iz života. Upravo taj feature ukazuje na snagu auditivnog prodora emocije, oslobođenog od vizualnosti i prepuštenog tek riječi i zvuku.
Kratka retrospektiva pružila je slušatelju tek mali dio bogatstva hrvatske radiofonijske umjetnosti, ali je i tim, kvantitetom malim isječkom dočarala posebnost featurea – diskretnog, a snažnog, intimne umjetnosti koja je usmjerena pojedincu, čime se stvara posebna bliskost između izvođača i slušatelja kao opreka vremenu omasovljenja.
