Nepotrebni remake bez pameti i efekta straha
Izvorni 'Evil Dead' danas se smatra kultnim hororom koji je svijetu filma predstavio glumca Brucea Campbella i redatelja Sama Raimija. Nakon dva nastavka više okrenutih spoju komedije i horora, Campbell je postao ikona žanra zahvaljujući karizmatičnome nastupu i vrhunski napisanome liku, a Raimi sve traženiji redatelj. Bez iznenađenja, odluka o remakeu filma koji je oko sebe stvorio ogromnu bazu vjernih obožavatelja nije dočekana s oduševljenjem, bez obzira na Raimijevu i Campbellovu potporu u obliku producenata. Angažmanom talentiranog urugvajskog redatelja Fedea Alvareza, proslavljenog kratkometražnim uratkom 'Panic Attack' na Youtubeu, skepticizam se donekle smanjio znajući da će se Alvarez htjeti dokazati prvim dugometražnim filmom baš kao i Sam Raimi s originalom. Nažalost, uloženi trud (70 dana snimanja i gotovo potpuno izbjegavanje računalnih efekata) pružili su jedino efektne scene nasilja.
Ukoliko zanemarimo da je 'Evil Dead: Zla smrt' remake i prihvatimo ga kao samostojeći moderni horor, shvatit ćemo da je riječ o slabom i nepotrebnom filmu koji će prvenstveno razočarati ljubitelje žanra, a još više ljubitelje izvornika. Kroz trideset godina, koliko je prošlo od originala, imali smo priliku vidjeti mnoge filmove koji su dalje dizali razine grotesknih smrti, okultnog nasilja ili jednostavno postizanja sjajne atmosfere. 'Zla smrt', umjesto da gledateljima pruži barem zanimljivu priču ili dopadljive likove, snažnu atmosferu ili pametan dijalog, odlučuje pod redateljskom i djelomično scenarističkom palicom Freda Alvareza biti isključivo demonstracija prolijevanja krvi. Naravno, unutar žanra, vizualno dobro izraženo nasilje predstavlja pozitivan element, ali jedino ako su njime ugroženi podjednako efektni likovi. Ovdje se ne možemo vezati ni uz jedu plošnu karikaturu jer osim loše razrade čine i glupe, logički nerazumljive odluke koje gledatelja kontinuirano tjeraju u sve veću frustraciju. Mladi glumci nisu loši, ali ne posjeduju upečatljivu karizmu potrebnu kako bi se nadoknadili scenaristički propusti, što su recimo znali stvaraoci 'Kolibe u šumi', filma očito inspiriranog istim predloškom i znatno boljeg ostvarenja. Naizgled pametan odabir redatelja željnog dokazivanja zapravo isto predstavlja problem. Alvarez često stvara nejasne kadrove brzim, 'nervoznim' pokretima kamere kako bi šokirao publiku, što mu i uspijeva, ali šok-scene ne pružaju osjećaj straha ili očaja, već jedino fizičko trzanje gledateljeva tijela.
'Evil Dead: Zla smrt' pruža obilje nasilja, krvi, unakaženih tijela i predvidljivih trenutaka šoka. Ukoliko jedino to tražite u filmu, onda ne možete pogriješiti, ali ako su vam potrebni donekle zanimljivi likovi, solidan dijalog ili atmosfera, slobodno zaobiđite ovaj film koji nije dostojan žanra, a još manje svog imena.