Bloger tportala iskoristio je tzv. oborinsku rupu koja je pokrila dio Hrvatske i Slovenije i ostavila to područje bez snijega, bar većih količina. Nije prehladno, pa je vrijeme pogodno za vožnju biciklom po finoj podlozi. Odabrao je Dravsku bike rutu kroz Sloveniju te prošao i novoizgrađenim dijelom bike autoceste u mjestu Ruše kod Maribora
Mala općina Ruše u Sloveniji odlučila je omogućiti svojim stanovnicima da do petnaestak kilometara udaljenog Maribora mogu bezbrižno i sigurno putovati biciklom na posao ili faks. Izrađena je potpuno nova prometnica koja je sasvim odvojena od ostalog prometa. Naravno, ondje računaju i na veći cikloturistički promet. S obzirom na to da je Dravska ruta vrlo popularna u Austriji, u općini Ruše nadaju se dobrom bike infrastrukturom privući više turista u svoj kraj. Tako se grade mostovi, spojnice i posebna čvorišta. Staza prolazi i kroz lijep kraj, s jedne strane je Pohorje, a s druge Drava. Do Maribora je preostalo još izgraditi dio bike prometnice i sam spoj s gradskim područjem.
Dravska ruta kroz Sloveniju inače je duga 145 kilometara, kroz Austriju 290 kilometara i Hrvatsku 265 kilometara. Od izvora u Italiji staza je do ulaska u Austriju duga deset kilometara. Najbolja infrastruktura, prateći objekti i ponuda su u Austriji. Ta ruta ima ocjenu pet zvjezdica, najvišu po regulativi njemačkog bike kluba ADFC-a. Takvu ocjenu imaju još samo četiri bike staze u Europi. Izazov pred Slovenijom, pa i Hrvatskom, velik je. Zašto ne privući bicikliste da voze i putuju više ovim prekrasnim krajem uz Dravu? Od izvora do ušća Drave, naprimjer. No za to je potrebno puno više od čarobne prirode i ljepote krajolika.
Uživao sam na novoj bike cesti u Sloveniji napravljenoj u rustikalnom stilu - mostovi i ograde su drveni, kao i odmorišta. Puno je oznaka, a posebno vesele one s konkretnim podacima o mjestima kroz koja se prolazi, udaljenosti i sl.
Uz svu tehnologiju i GPS tragove, ipak je vizualna orijentacija i obavijest ono najvažnije. Vesele servisne informacije o udaljenosti do najbližeg restorana, primjerice, pa se mogu planirati mjesta za ručak i odmor. Vrlo su interesantne i stare hidroelektrane na Dravi, preko kojih se može prijeći i razgledati ih. Ruta ide dijelom desnom obalom, a u Selnici ob Dravi kod hidroelektrane Fala prelazi se na drugu stranu obale Drave.
Ima dosta uspona jer se vozi i obroncima Pohorja, no nisu teški, a pogled na kotlinu Drave je impresivan. Ruta je gotovo u cijelosti asfaltirana. Na vrhu Lovrenc nekoliko je lijepih imanja. Od Maribora do Radlja ob Dravi ukupno je 45 kilometara, taman za ovu zimsku vožnju.
Doći ljeti, zadržati se dulje i voziti po austrijskom dijelu Dravske rute bila bi odlična ideja. Slovenski dio je i dionica sve do Dravograda, a to znači još tridesetak kilometara na biciklu od točke do koje sam došao. Zbog još uvijek kratkih dana, pa i zime, dalje do Dravograda nastavio sam autom.
Kako bih stekao još dojmova i pripremio dobar plan za novi dolazak u toplije doba godine, krenuo sam prema Slovenj Gradecu i Velenju. Ondje dio bike rute ide po staroj trasi pruge prema Velenju. Sve je prepuno malih hotela i apartmana, pa mi se to činilo kao idealno mjesto za višednevni smještaj te odlazak na jednodnevne bike izlete.
Mislinjska dolina u općini Slovenj Gradec je kao bike oaza - za svaku preporuku i bicikliranje uz Dravu uzvodno i odlazak u Austriju te vožnje nizvodno prema Pohorju i Mariboru. A obilazak Dravograda, Velenja i Ravne na Koroškem bit će prava poslastica.
Nova Mazda CX-3 bila mi je partner na putovanju. Nisam ni ovaj put stavljao nosače za bicikl, a bio sam uvjeren da neće stati i uz spuštanje zadnjih sjedala. No nisam bio u pravu. Mazda trojka je kratka, ali očito ne toliko. Trebalo je skinuti prvi kotač, ali to je bio najmanji problem. Tiha i lagana, Mazda CX-3 bila je odličan motivator, ali i dobar fotomodel u našem Zagorju i slovenskoj Koruškoj.
