Jedno od najljepših domaćih televizijskih lica na zadnjoj godini Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (smjer meteorologija i oceanografija) svima je tvrdila da će jednog dana raditi na Novoj TV. Kad joj je prijateljica rekla da baš oni traže meteorologe, prijavila se na natječaj i san joj se ostvario. Inače, od malih nogu bila je zaljubljena u fiziku. U osnovnoj školi imala je prvi doticaj s tom znanošću, a ljubav prema tome nije jenjavala ni tijekom srednje škole. Potječe iz radničke obitelji - majka radi u stakleniku, a tata je do mirovine radio u HŽ-u. Ima i dvije sestre i brata, a njezini najmiliji bili su joj i ostali najveća podrška i oslonac. No nismo uspjeli saznati postoji li još netko tko joj 'grije' srce, jer ne želi govoriti o tom dijelu života.

Koje su sve ključne razlike između vaše prognoze i prognoze drugih televizijskih kuća?

Na Novoj TV uvijek se vodimo mišlju o onome što je ljudima najvažnija informacija o vremenu sutra i idućih dana, odnosno koji događaj bi najviše mogao utjecati na njihov svakodnevni život. Uvijek se trudimo biti stručni, ali ne prekomplicirani i prenijeti sve relevantne informacije. Neke od najvažnijih informacija su svakako hoće li sutra kišiti, odnosno treba li vam kišobran, hoće li biti hladnije ili toplije u odnosu na danas pa da se tome prilagode odjeća i obuća. Kada su pred nama blagdani ili produženi vikendi, trudimo se sažeti opći dojam vremena za takve dane i dati informacije korisne za putovanja ili boravak u prirodi.

Kako je moguće da televizije ponekad imaju različitu prognozu?

Baš kao u svakom poslu, i prilikom izrade prognoze bitno je iskustvo meteorologa. Naša praksa je međusobno savjetovanje te savjetovanje s kolegama s Državnog hidrometeorološkog zavoda. Prilikom izrade prognoze, u obzir se uzima trenutno stanje atmosfere po svim slojevima te prognostički materijali, odnosno izlazi raznih meteoroloških modela. Neke situacije su jednostavnije za prognozu pa se svi modeli prilično slažu oko razvoja situacije, a neke su kompleksnije i u tome trenutku nastupa iskustvo meteorologa u tome kojem će modelu dati koju težinu i kakvu će na kraju izraditi prognozu. Treba napomenuti da je atmosfera izuzetno kompleksan sustav i teško ga je u potpunosti reproducirati u modelima. Osim toga, priroda je priroda pa mala promjena u nekom od slojeva atmosfere može uzrokovati drastične promjene u vremenu koje modeli zbog svojih parametrizacija ne mogu predvidjeti.

Koliko se klima mijenja, jesmo li svjesni tih promjena?

Promjena klime je prirodan proces koji smo i mi našim aktivnostima ubrzali u većoj ili manjoj mjeri. Promjena smo svi već polako svjesni i čak bih rekla da ih osjećamo na svojoj koži. Vidimo da nam, primjerice, zime nisu u toj mjeri oštre i hladne, ali isto tako svjedočimo sve ekstremnijim događajima – nagla hladna razdoblja ili pak sve dugotrajniji toplinski valovi. Mislim da se zadnjih godina polako, ali sigurno među ljudima širi svijest o tome što su to klimatske promjene i da se događaju. Međutim rekla bih da se malo pažnje pridaje samoj akciji i onome što svatko od nas može učiniti ne samo za klimu, nego općenito za naš planet. Ljudi uvijek čekaju nekog tko će pokrenuti promjene ili misle da te promjene trebaju biti nagle i velike, a zapravo bi svatko od nas trebao prvo mijenjati sebe i svoje navike pa primjerom pokazati svojoj obitelji, zajednici te će se na taj način mijenjati učinci ljudi ne samo na klimu, nego na planet u cjelini.

Jeste li vi meteoropat i vjerujete li u to?

U principu ne patim previše od promjena vremena i nastojim izvući najbolje od svakog dana, bez obzira na vremenske prilike, ali ipak tu i tamo vrijeme me zna omamiti – mislim da i meni, kao i svim Dalmatincima, dugotrajna južina nekako najteže padne. Zadnjih godina primjećujem da se ljudi sve više žale na vrijeme i mislim da je to u jednu ruku povezano s društvenim mrežama, preko kojih se nekako puno više prenosi i dobro i loše. S druge strane bih rekla da sve prisutniji ekstremni vremenski događaji, koji nisu u skladu s klimom na koju smo naviknuli, svakako mogu utjecati na naše raspoloženje, koncentraciju i dobar san.

Jesu li vam draži topliji ili hladniji dani? Vruće ljeto ili sjetno kišno vrijeme, možda bura, što vam godi?

Nisam ljubitelj hladnih zima, barem sam to mislila do ove koja se na kraju završila kao jedna od najtoplijih i mogu reći da sam se i ja negdje u veljači poželjela barem nekoliko dana s debelim minusima. Što se bure tiče i odrastanja uz nju, moram priznati da mi nije bila baš najmilija. Posebna je to hladnoća na kojoj nikakva jakna ne pomaže, ali sada kada živim u Zagrebu, nedostaje mi zvuk bure tijekom dugih zimskih noći, onaj poseban miris zraka i vedrina neba poslije ili pak svježina odjeće osušene na njoj. Od godišnjih doba moj je izbor svakako toplo ljeto. Volim sunce, more, kupanje, osamljene plaže, općenito uživanje na našem predivnom Jadranu.

Većina ljudi ima aplikacije na telefonima te provjeravaju vremensku prognozu. Koja se, po vama, aplikacija pokazala kao najbolja za ovu namjenu?

Aplikacije svakako imaju prednost u tome što vremensku prognozu čine dostupnijom, ali imaju i svoje mane, a jedna od njih je isključivo oslanjanje na izlaze numeričkih modela, bez uključivanja iskustva meteorologa.

Što je pučka prognoza i kako na nju gledaju ljudi od struke, koji se danas koriste najsuvremenijim postignućima tehnike?

Ljudi su od davnina pratili vremenske događaje i bilježili svoja zapažanja te na temelju njih donosili zaključke o nekim obrascima ponašanja vremena u određenom dijelu godine ili na određene dane u godini. Pučka meteorologija je svojevrsna klimatologija nekog mjesta nastala na temelju opažanja ljudi kojima je svakodnevnica uvelike ovisila o vremenskim prilikama. Prema tim narodnim zapisima planirali su se primjerice poslovi u poljoprivredi. Smatram da se puno toga može naučiti iz pučke meteorologije jer tko bolje može poznavati klimu nekog mjesta od ljudi koji su u tom mjestu svakodnevno gledali u nebo i bilježili opažene događaje. Ali klima se mijenja pa se pučku meteorologiju, baš kao i ovu drugu 'znanstvenu' klimatologiju, treba uzeti s oprezom i znati interpretirati ono što nam ona govori.

Koje je najbizarnije ili najsmješnije pitanje koje ste čuli, a da je vezano uz meteorologiju?

Hmm, ne znam, nisam se baš susrela s nekim bizarnim pitanjima ili ih nisam zapamtila. Možda u tu kategoriju spadaju pitanja vezana uz točnu prognozu vremena za određeni datum tri ili šest mjeseci unaprijed. Meni je sve to simpatično i trudim se objasniti da je dugoročna prognoza zapravo statistički podatak o tome kakvo će vrijeme u prosjeku biti tijekom primjerice iduća tri mjeseca i da je nemoguće toliko puno unaprijed dati preciznu prognozu za određeni dan.

Može li si jedan meteorolog dopustiti da pokisne?

Haha, mislim da se svakom meteorologu dogodilo da barem jednom pokisne, pa tako i meni. U ovom toplijem dijelu godine nekada namjerno ne ponesem kišobran jer volim ljetne pljuskove.

Kakvo će nam biti ljeto? Možemo li bezbrižno pakirati kupaće kostime i ručnike ili na more treba ponijeti i topliju odjeću?

Naša ljeta su uobičajeno vruća i vjerujem da će i ovo biti više-manje takvo. Što se pakiranja za more tiče, nikad nije loše ponijeti nešto duge odjeće - traperice i laganiju jaknu - jer noći uz more znaju biti 'friškaste' i za najtoplijih ljeta, tako da dugi rukav nije naodmet imati pri ruci.

Jeste li još uvijek članica kaštelanske krnjevalske udruge Poklade?

Nažalost, zbog sve više poslovnih obveza nemam vremena sudjelovati u radu udruge, ali maškare su i dalje dio tradicije mjesta u kojem sam odrasla i uvijek će mi biti bliske srcu. Kad god imam vremena ili se u to vrijeme zateknem u Kaštelima, sudjelujem u krnjevalskim događanjima.

A oslikavanje tenisica? Imate li vremena za hobije?

To je hobi koji je ostao iza mene - dva posla i doktorat na zagrebačkom PMF-u ne ostavljaju puno slobodnog vremena pa privatno vrijeme trošim na neke druge aktivnosti, poput treninga, boravka u prirodi, druženja s prijateljima, čitanja knjiga i slično.

O vašem privatnom životu se malo toga zna. Možete li nam otkriti ponešto?

Hm, da, malo se zna, ali neka tako i ostane. Volim takve stvari zadržati za sebe i svoj bliski krug prijatelja i obitelji.

Koliko često odlazite u Dalmaciju? Nedostaje li vam?

U Dalmaciju odlazim kad god mi to poslovne obveze dozvole. S obzirom na to da mi je cijela obitelj dolje, a jako smo povezani, nikada to nije dovoljno i uvijek mi nedostaje još barem jedan dan.