Što nas sve očekuje u novoj, šestoj sezoni?

Šesta sezona specifična je po tome što ima više tema vezanih uz ukrasno bilje, za razliku od prethodnih sezona, kada sam se najviše fokusirala na uzgoj povrća. Osim toga, mnoge su teme usmjerene održivu načinu vrtlarenja, dakle, bez nepotrebna kupovanja ambalaže, gnojiva ili zaštitnih sredstava. Mislimo da je sada pravi trenutak da izađemo iz faze konzumerizma kao apsolutne vrijednosti. Čvrsto vjerujem da je vrt pravo mjesto za takav korak.

Također, od ove sezone 'Vrtlarica' ima prekrasnu novu glazbu, domaćih autora Jure Ferine i Pavla Miholjevića, čime je emisija dodatno oplemenjena.

Koliko je teško stalno imati nove teme, ne ponavljati se u odnosu prema prošlim sezonama? Bojite li se ikad toga da će se teme potrošiti ili ciljate na to da će sa novom sezonom doći i neka nova publika?

Nova se publika neprestano pojavljuje, i to je normalno u televizijskom poslu. Mnogo je važnije što stara publika ostaje, a to je pravi dokaz da radimo dobar posao. S druge strane to nije razlog da se opustimo. Jer publika je neumoljiva i ako nismo zanimljivi promijenit će program jednim klikom. Zato je važno kreativno stvarati i razvijati se. A upravo je to prednost ove emisije. Teme su neiscrpne i jedini je limit produkcija, odnosno objektivne mogućnosti da realiziramo određenu temu koja nam je zanimljiva.

Vi ste definitivno popularizirali vrtlarstvo. Može li svatko biti organski vrtlar i što biste savjetovali nekome tko se time želi početi baviti?

Svatko može biti organski vrtlar. Sumnjam da bi itko pametan danas koristio pesticide u vlastitom vrtu jer za to stvarno nema potrebe. Ipak, važno je da ne krenemo preambiciozno, nego polako. Novim vrtlarima stoga predlažem da počnu s vrstama koje vole i koje nije teško uzgojiti, sa začinskim biljem, cherry rajčicama, mahunama, salatama.

Trendovi pokazuju da je sve više onih koji odlaze iz grada živjeti na selo i baviti se zanimanjima svojih baka i djedova. Medutim, ipak brojke pokazuju da još više ljudi odlazi sa sela u grad, nego obratno. Futuristi najavljuju daljnju ubrzanu urbanizaciju cijeloga svijeta. Kako vi vidite budućnost koja nas očekuje?

Nemoguće je zaustaviti trendove koji su već krenuli. Zbog toga će biti nužno dio proizvodnje prebaciti u gradove kako bi se smanjili troškovi transporta i onečišćenja. Istodobno mislim da je važno uložiti dodatni napor u suvremena biotehnološka rješenja koja će suvremeni uzgoj prilagoditi potrebi za zdravijom hranom, uz minimum utjecaja na okoliš. Osobno smatram da klasična poljoprivredna proizvodnja ide u pogrešnom smjeru jer razmišlja samo o potrebama suvremenog čovjeka, a ne o budućnosti. Upravo tom temom pozabavila sam se i u jednoj od novih epizoda 'Vrtlarice'. Mislim da će domaćim uzgajivačima biti zanimljivo doznati što se danas, s tim u vezi, radi u svijetu.

U inozemstvu stručnjaci vašeg formata zarađuju ozbiljan novac, jeste li ikad razmišljali o odlasku izvan granica Hrvatske?

Zanimljivo pitanje. Nažalost, mnogi stručni ljudi u Hrvatskoj nisu dovoljno cijenjeni i jasni su mi razlozi zbog kojih odlaze. Iskreno se nadam da neću biti jedna od njih.

Inženjerki hortikulture Korneliji Benyovsky Šoštarić  drago je da u Hrvatskoj ima sve više urbanih vrtlara

Kakva je u Zagrebu i Hrvatskoj povezanost urbanih vrtlara/ica? Ima li ih uopće?

Urbanih vrtlara ima sve više i jako mi je drago da je tako. Neki su povezani, a neki ne. No nekog posebnog zajedništva nema, a to se najbolje vidi po tome kako zapušteno izgledaju naši urbani vrtovi. Osobno mislim da uopće ne zaslužuju naziv urbani jer nagrđuju naš grad. Šteta, mislim da bi takva mjesta, uz malo više reda i stručne pomoći, mogla biti šarmantni punktovi u kojima ljudi uživaju u prekrasnom okruženju. U mnogim gradovima Europe koje sam posjetila, urbani vrtovi mogu biti na ponos vrtlarima koji ih održavaju. Nažalost, u nas nije tako.

Cilj vam je stvaranje vrta koji će zadovoljiti sve potrebe vaše obitelji. Postoji li šansa da jednom proširite ponudu i svoje počnete raditi za druge, potencijalne kupce?

Mislim da ne. Uzgajati profesionalno u našim turbulentnim uvjetima nešto je sasvim drugo od uzgoja za vlastitu obitelj. Zagovornik sam malih, neovisnih vrtova, jer su oni temelj raznolikosti, očuvanja starih sorti povrća i voća, ali i mjesta samodostatnosti koja obitelji čine stabilnijima, zdravijima i sretnijima.

Koliko vam znači dodir s prirodom, rad na zemlji?

Znači mi mnogo. I što više razmišljam o tome, to sam svjesnija koliko sam sretna što imam vrt. To je vjerojatno jedino mjesto gdje se mogu potpuno opustiti i biti svoja. Uživam u promjenama koje donose godišnja doba, i u novim kreacijama koje će me ispunjavati u sezonama koje dolaze.

Kako vaš vrt izgleda zimi?

Lijepo na svoj način. Biljke su zamrznute, pokrivene injem i miruju. Ima nešto poetično u toj mirnoći. Iako, ne mogu reći da i sada nemam što za ubrati; mrkvu, kelj, kupus, celer itd. Za dobar grincajg povrća još ima posve dovoljno.

'Vrtlaricu' redovito prate i gledatelji u Sloveniji, Srbiji, BiH, Makedoniji te Crnoj Gori