Kritičari tvrde da je jedna strana konjske kočije De Gouden Koets ukrašena slikom koja glorificira kolonijalnu prošlost zemlje.

Kočija se dosad tradicionalno koristila kao prijevoz nizozemske kraljevske obitelji no tome je sad došao kraj zbog njezine sporne povijesti povezane s ropstvom.

Naime, s jedne strane kočije oslikani su osobe crnačkog i azijskog podrijetla, dok jedan od njih kleči i nudi darove mladoj bijeloj ženi koja sjedi i koja simbolizira Nizozemsku. Pored žene je muškarac koji nudi knjigu dječaku, a to simbolizira nizozemski poklon 'civilizacije' njenim kolonijama.

Kralj Willem-Alexander prihvatio je da je kočija uvredljiva za veliki broj ljudi te je pozvao zemlju da se suoči sa svojom kolonijalnom poviješću.

'Nema svrhe osuđivati i diskvalificirati ono što se dogodilo u povijesti. Jednostavna zabrana povijesnih objekata i simbola također nije riješenje. Umjesto toga treba uložiti napor za ujedinjenje. Dok god ima ljudi u Nizozemskoj koji osjećaju diskriminaciju svakodnevno, prošlost će biti sjena nad našim vremenom', kazao je kralj.

Kočija se ne koristi već neko vrijeme, a nalazi se u muzeju nakon detaljne restauracije koja je završena prošle godine. Borci za ljudska prava su pozdravili odluku kralja.

Prošle godine se gradonačelnica Amsterdama Femke Halsema javno ispričala zbog uloge grada u trgovini robovima, a premijer Mark Rutte odbio je pozive za službenu ispriku države.

'Kaže da se prošlost ne treba promatrati iz perspektive i vrijednosti sadašnjosti', rekao je Mitchell Esajas, suosnivač The Black Archives u Amsterdamu. 'Mislim da je to zabluda jer se i u povijesnom kontekstu ropstvo može promatrati kao zločin protiv čovječnosti i nasilnog sustava'.

Posljednjih godina mnogi Nizozemci pozivaju zemlju da se obračuna sa svojom kolonijalnom prošlošću. Tijekom 17. stoljeća Nizozemska je osvojila velike dijelove teritorija u regijama danas poznatim kao Indonezija, Južna Afrika, Curaçao i Zapadna Papua, i postala ključni igrač u transatlantskoj trgovini robljem.