Na početku nam je Tomo Johannes in der Mühlen istaknuo da je potrebno promijeniti percepciju glazbene industrije, naročito u postojećim okolnostima.

'Naime često nas se naziva 'dodanom vrijednosti', kao da smo neki prirepak gospodarstva, a ne važan segment ili industrija. O tome svjedoči i činjenica da ne postoji jedno mjesto u državi na kojem biste mogli dobiti konkretan podatak o tome koliko novca okreće ova industrija. No ovako pješke recimo da govorimo o oko 4,5 milijardi kuna godišnjeg prometa. To zapravo i jest ključni problem, naročito u ovakvim vremenima, što nema podataka ni adekvatnog praćenja glazbene industrije i što se kreativci općenito promatraju kao zabavljači, a ne kao biznis koji je profitabilan i puni državnu blagajnu kao i svaki drugi', kaže Tomo Johannes in der Mühlen.

Koliko je glazbena industrija važna, možemo, napominje, vidjeti ako se osvrnemo na Njemačku, Irsku, Belgiju i mnoge druge države. 'Nijemci ovih dana održavaju eksperimentalan koronakoncert i pozivaju 4000 dobrovoljaca kako bi znanstvenici procijenili rizike širenja korone na takvim događajima. Razlog? Da pronađu način na koji da se osigura egzistencija kreativcima i glazbenoj industriji i u postojećim okolnostima, odnosno da se koncerti i eventi nastave održavati. Kada bi i naša država tome pristupila na isti način, mislim da bismo bili u stanju pronaći modele za očuvanje glazbene industrije u Hrvatskoj u postojećim kriznim okolnostima', ističe.

Pitamo ga koliki je gubitak posljednjih mjeseci u Hrvatskoj i regiji i kakve će glazbenici i industrija uopće imati posljedice.

'Nažalost, kada govorimo o našoj industriji, kao što sam već ranije rekao, ne postoje strategija ni plan, već samo restrikcije, no ono što već sada znamo izostanak je prihoda event, koncertne, klupske i festivalske industrije od cca 4,5 milijardi kuna. Pritom treba naglasiti kako ova industrija zapošljava oko 12.000 ljudi, a na to treba dodati oko 7000 glazbenika i barem još toliko autora koji su, kao što vidimo, trenutno svi bez posla. Usporedbe radi, bez namjere da umanjujem taj problem, kada primjerice Meggle najavi zatvaranje mljekare, zbog čega će 160 radnika ostati bez posla, to odmah dospije u udarne minute svih dnevnika, sastaju se ministri i angažira se cijela država da se riješi navedeni problem. To je svakako pohvalno, ali začuđuje zašto nitko ne reagira na alarmantno stanje u glazbenoj industriji, o kojoj ovisi oko 20.000 radnika. Ovdje postoji i takozvani odgođeni učinak postojeće krize jer će pad cijele industrije, zbog kašnjenja naplate tantijema i prava, biti vidljiv tek iduće godine, a po našim bi se procjenama mogao kretati između 50 i 75 posto', smatra producent.

Također ističe kako medijska slika koja se sustavno širi o klubovima i eventima ovoj situaciji nikako ne ide u prilog. 'Tako primjerice dva narodnjačka kluba neodgovornim postupanjem dovedu do širenja epidemije, a onda se slijedom toga optuži cijela industrija za širenje zaraze. Možda nekima zvuči čudno, ali većina nas u glazbenoj industriji odgovorni smo poslovni ljudi koji su sve vrijeme na dispoziciji Stožeru i nadležnima da zajedničkim snagama nađemo modele za preživljavanje u 'novom normalnom'. Mi kao industrija naravno podržavamo sve mjere, ali isto tako smatramo da mora postojati dugoročni plan jer ovo stanje neće nestati preko noći', poručio je. Osim glazbenika, oštećeni su autori i svi prateći segmenti glazbene industrije.

'Pokušaji da se koncerti ili eventi nadomjeste streamingom ili sličnim digitalnim nadomjescima nažalost nisu dostatni. Smisao koncerta, eventa ili festivala je da budete tamo, na licu mjesta. Sve drugo je besmisleno i uostalom neisplativo. No mislim da ovdje treba naglasiti i nešto drugo, a to je gubitak kriterija za to što je rizično s epidemiološkog stajališta a što nije. Nejasno je, primjerice, koji je smisao postojećeg ograničavanja rada noćnih klubova. Je li stvarno moguće da je manji rizik od zaraze u noćnom klubu koji radi do 2 ujutro u odnosu na onaj koji radi do 4 ujutro. Nama je to velika razlika jer rad do 4 može osigurati kakvu-takvu isplativost, dok primjerice opravdanje Stožera Istarske županije da boravak u klubu poslije 2 ujutro povećava rizik od zaraze koronom zbilja zvuči znanstveno neutemeljeno, da se pristojno izrazim. Svima nam je zdravlje na prvom mjestu, ali od nečeg moramo i živjeti. To je ono na što apeliramo - ako već uvode restrikcije, molimo nadležne da budu razumni', naglašava Johannes in der Mühlen i dodaje kako je posljednjih barem 15 godina ulagao u stabilnost poslovanja te je barem za sada u stanju izdržati udare izazvane koronakrizom.

'Međutim čini se kako je najveći problem izostanak razumijevanja za naše probleme u ovoj situaciji. Evo, nedavno smo bili prisiljeni privremeno zatvoriti našu rovinjsku ispostavu, noćni klub Steel. Pokušali smo učiniti sve, razgovarati s nadležnima, primijeniti adekvatne mjere u potpunosti, ali bez obzira na to, ograničenja su bila sve veća, tako da je u konačnici usred turističke sezone došla u pitanje održivost poslovanja navedenog kluba. Ipak, ne gubimo nadu, i dalje smo angažirani na iznalaženju modela, ne samo za sebe, nego i za druge firme iz ovog segmenta industrije, kako bismo osigurali preživljavanje u ovim teškim vremenima. Srećom, kreativci su snalažljivi pa se nadamo da ćemo u suradnji s kolegama osmisliti rješenja za koncerte, klubove, evente i festivale kako bi se oni mogli odvijati na siguran način', optimističan je.