1. Vijesti o fiskalizaciji i njezinu utjecaju na turizam/tržnice
Da nije Slavka Linića i njegova programa fiskalizacije, informativni programi svih domaćih televizija ovoga bi ljeta bili u gadnoj gabuli. Vjerojatno bi smislili već nešto drugo od čega će proizvoditi vijesti, ali ovo im je došlo kao naručeno. Zanimljiva, međutim, popratna pojava priče o fiskalizaciji bila je to da bi čovjek, kada bi svoju informiranost temeljio samo na televizijskim informativnim emisijama (što dobar dio stanovništva i čini), pomislio da su akcije poreznika usmjerene isključivo na ugostitelje i prodavače na tržnicama. O tome se naime ovoga ljeta u raznim dnevnicima i vijestima uglavnom izvješćivalo. Koja je plaža ostala bez birtije s osvježavajućim pićima? Koji je popularni klub na Jadranu na nekoliko dana zatvorio vrata partijanerima? Hoće li porezna politika uništiti hrvatski turizam? Taj je moment, doduše, unio nešto sitno osvježenja u dosad tradicionalno prebrojavanje turista na naplatnim kućicama i švenkanje po ručnicima na plaži u Crikvenici/Makarskoj/Bolu na Braču, ali već je sredinom srpnja postalo iznimno naporno to što se baš svaka informativna emisija mora beskrajno iščuđavati činjenici da se fiskalizacija doista provodi čak i u slučaju obalnih ugostitelja.

2. Meteorološki i prometni senzacionalizam
Nije neka novost i domaći se televizijski trudbenici već desetljećima time bave u napadima očaja zbog pomanjkanja pravih vijesti, ali ove je godine bilo posebno smiješno. Barem dvaput plašili su nas olujama svih oluja koje su na kraju ispale obične ljetne nevere i barem triput govorili o nesnosnim prometnim gužvama koje su na kraju ispale nešto prometniji autoputi, što je u turističkoj sezoni ionako najnormalnija stvar. Sama upozorenja na meteorološke prilike i promet nisu po sebi loša - dapače, mnogo je gore kada se u medijima takve stvari potpuno zanemaruju pa zbog nedostatka informacija netko nastrada, ali kada prometno i meteorološko histeriziranje postane glavna vijest, gotovo je sigurno da se to nije dogodilo zbog prave brige informativnih servisa, nego zbog toga što ne znaju o čemu bi drugome snimali priloge.

3. Reprize 'Borgena' i 'Ubojstva'
...vjerojatno su najbolji HTV-ov potez ovoga ljeta, kako zbog kvalitete tih serija, tako i zbog činjenice što dobar dio gledateljstva prikazivanje tih dviju serija nije doživio kao reprizu. Podsjetimo - i 'Borgen' i 'Ubojstvo' premijerno su prikazivani na HTV-u 3, a taj program prvo nije bio dostupan svim gledateljima (zbog problema s nekim kabelskim operaterima), a zatim nije bio (i još uvijek nije) dovoljno dobro prezentiran ni promoviran pred publikom, pa su brojni sadržaji emitirani na njemu ostali nezapaženi. Ljetno emitiranje 'Borgena' i 'Ubojstva' bilo je zato svojevrstan fenomen - o fikcijskoj se danskoj premijerki razgovaralo na plažama, u uredima i na placu, čime je opovrgnuta teza da 'ljeti nitko ne gleda televiziju', a potvrđena ona da će ljudi masovno gledati i kvalitetne serije, a ne samo sapunjare.

4. Proslava ulaska Hrvatske u Europsku uniju
Bio je, dakako, megatelevizijski događaj kojim je naša zemlja urbi et orbi htjela pokazati kako ukusom, kulturnim i zabavnim sadržajem odavno stoji uz bok europskim velesilama pa su domaće televizije zbog toga nekoliko dana krajem lipnja i početkom srpnja posvetile samo tome. Vrhunac je bio izravni prijenos velike proslave na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, uz koji su neki spavali od dosade i mrtvila, a drugi se oduševljavali elegantnim konceptom i vrhunskom izvedbom. Kojoj god grupi teoretičara pripadali, mora se priznati da su se zbog tog događaja domaće televizije barem na tri dana - i svaka u svojem stilu - probudile iz upravo započetog ljetnog drijemeža.

5. Pervanov dnevnik
Početak emitiranja 'Pervanovog dnevnika' na RTL-u 2 mnoge je gledatelje dočekao nespremne, i to iz dva razloga: zbog toga što nismo navikli da ljeti na domaćim televizijama počinje prikazivanje ičega novog, ali i zbog toga što se taj novi satirički show počeo emitirati na RTL-u 2, kanalu koji svi već doživljavaju samo kao RTL-ovu ekspozituru za 'cikličke reprize' američkih sitcomova. 'Pervanov dnevnik' zato je najviše gledatelja vjerojatno 'pokupio' iz redova vjernih pratitelja Charlieja Sheena u seriji 'Dva i pol muškarca', koji nemaju običaj isključiti televizor odmah nakon svoje najdraže serije, ali je mimo toga zapravo sasvim zgodan, pa makar i neočekivan programski dodatak ovome televizijskom ljetu.

Moglo bi se o ljetnim televizijskim pojavama napisati i još pokoju riječ - od pohvale repriznim i premijernim dokumentarcima na HTV-u, preko Danka Družijanića uz kojeg je 'Nulta točka' na istoj televizijskoj frekvenciji blago živnula, pa sve do činjenice da su ljetni zabavnoglazbeni festivali - nekada glavna odrednica ljetnog TV-programa - ove godine definitivno izgubili svoj dugotrajan sezonski primat, ali gornjih bi pet točaka bilo sasvim dovoljno. Vjerojatno ovogodišnju ljetnu shemu nećemo pratiti ni po njima, ali dobro ih se sjetiti, čisto zbog usporedbe s nekim budućim ljetima.