Vatreni ponovno zapalili Hrvatsku

Nogometna 2022. svoj vrhunac je imala koncem godina kada je u Katru održano 22. svjetsko nogometno prvenstvo. Bilo je to sasvim sigurno najneobičnije svjetsko prvenstvo do sada. Prvo ikada koje se održalo tijekom zime na sjevernoj hemisferi, te prvo u nekoj od arapskih zemalja. Bila je to i najkompaktnija verzija turnira u modernoj povijesti budući da je najveća udaljenost između stadiona bila tek nešto više od 60 km. Bez ikakve sumnje bilo je to i najskuplje SP, troškovi organizacije iznosili su oko 200 milijardi dolara, što je oko 20 puta više od cijene prethodnog SP-a u Rusiji prije četiri godine.

Za nas je Katar ponovo bio poseban jer hrvatska reprezentacija treći put u povijesti osvojila medalju, ovoga puta broncu. Svakako najveći uspjeh ostvarila je 2018. u Rusiji osvojivši drugo mjesto, a ima i dvije bronce iz 1998. i sada iz Katra. Gotovo nestvarno zvuči podatak da su Vatreni u svom šestom nastupu na svjetskim prvenstvima treći put osvojili medalju. Svaki put kada bi prošla skupinu (1998., 2018., 2022.) Hrvatska bi osvojila medalju.

SP smo otvorili 'mršavim' remijem protiv Maroka (0-0), uslijedila je pobjeda protiv Kanade (4-1), pa još jedna "nula" protiv Belgije. U osmini finala su Vatreni su boljim izvođenjem jedanaesteraca porazili Japan (3-1) nakon što je susret završio 1-1. U četvrtfinalu na isti način smo srušili jednog od najvećih favorita Brazil (4-2). U polufinalu je Hrvatska izgubila od Argentine (0-3), da bi u susretu za broncu bila bolja od Maroka (2-1).

U velikom finalu Argentina je u fantastičnoj utakmici pobijedila Francusku 4-2 boljim izvođenjem jedanaesteraca. Nakon 90 minuta igre bilo je 2-2, a nakon produžetaka 3-3. Za najboljeg igrač SP-a izabran je Argentinac Lionel Messi, najbolji strijelac je Francuz Kylan Mbappe s osam golova, najbolji vratar je Argentinac Emiliano Martinez, dok je i nagrada za najboljeg mladog igrača otišla u Argentinu, dobio ju je Enzo Fernandez, premda smo se nadali kako bi ju mogao dobiti hrvatski stoper Joško Gvardiol koji je bio jedno od otkrića turnira.

U lipnju i rujnu odigrane su kvalifikacije Lige nacija, još jednog natjecanja koje će ove godine ostati u sjajnom sjećanju Vatrenima. Hrvatska je u teškoj grupi s Francuskom, Danskom i Austrijom osvojila prvo mjesto i u lipnju iduće godine nastupit će na završnom turniru s domaćinom Nizozemskom, Španjolskom i Italijom. Hrvatska je startala domaćim porazom 0-3 od Austrije, a potom upisala četiri pobjede (dva puta Danska, Francuska, Austrija) i remi (Francuska) što je bilo dovoljno za prvo mjesto s bodom više od Danske.

Ligu prvaka osvojio je Real Madrid koji je u finalu u Parizu porazio Liverpool sa 1-0, dok je Europsku ligu osvojio Eintracht iz Frankfurta koji je boljim izvođenjem jedanaesteraca pobijedio Rangers sa 5-4. U premijernom izdanju Konferencijske lige do kraja je otišla Roma pobjedom protiv Feyenoorda sa 1-0 u finalu odigranom u Tirani. Hrvatski prvak Dinamo je svoj europski put zaključio u play-offu za ulazak u osminu finala Europske lige porazom od Seville.

U domaćem prvenstvu nije bilo promjena. Dinamo je postao prvak sa sedam bodova više od Hajduka. Bila je to peta uzastopna titula Modrih, te 16. u zadnjih 17 godina. Hajduk je bio pobjednik Kupa nakon što je u finalu porazio Rijeku sa 3-1.

Dinamo je u ovoj sezoni izborio plasman u grupnu fazu Lige prvaka, a u skupini u kojoj su još bili Chelsea, Milana i RB Salzburg Modri su sa četiri boda osvojili posljednje mjesto. Ostali naš predstavnici, Osijek, Rijeka i Hajduk, igrali su u Konferencijskoj ligi i svi su ispali u kvalifikacijama. Osijek je ispao u 2. pretkolu od kazahstanskog Kizilžara, u istoj rundi Rijeka je zapela protiv švedskog Djurgardensa, dok je Hajduk dogurao do play-offa u kojem je ispao od Villarreala.

Vaterpolisti u Splitu do europskog zlata

Godina će se dugo pamtiti u hrvatskom vaterpolu jer je u Splitu više nego uspješno organizirano Europsko prvenstvo na kojemu su hrvatski vaterpolisti osvojili drugi naslov europskog prvaka.

Od 27. kolovoza do 10. rujna Spaladium Arena u Splitu bila je poprište prvenstva Staroga kontinenta. U predivnom ambijentu Spaladium Arene, u koju je ugrađen bazen, Hrvatska je, praćena gotovo uvijek s 9000 navijača, svladala u grupi Maltu (19-5) i Francusku (13-7), te remizirala s Grčkom (5-5). U četvrtfinalu je nadigrana Gruzija (15-5), a potom u polufinalu i Italija (11-10), da bi u dramatičnom finalu izabranici Ivice Tucka svladali Mađarsku 10-9 i došli do zlata, koje im je malo tko predviđao prije prvenstva. Hrvatske vatrepolistice su osvojile osmo mjesto s pobjedama nad Rumunjskom i Njemačkom.

Da je hrvatska vaterpolska reprezentacija uspješno napravila smjenu generacija, svjedoči i četvrto mjesto na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti krajem lipnja. Hrvatska je u skupini remizirala s Grčkom (8-8), te pobijedila Njemačku i Japan, u osmini finala je svladala Gruziju s 13-7, da bi u četvrtfinalu sjajnom izvedbom izbacila favoriziranu Srbiju s 14-12. U završnici natjecanja nije bilo snage za medalju - u polufinalu je bolja bila Španjolska (5-10), a u utakmici za broncu Grčka (7-9).

Prvak Hrvatske je dubrovački Jug, koji je u napetom finalu bio bolji od Jadrana, a Splićanima ostaje utjeha da su po prvi puta u povijesti pobjedom nad Jugom osvojili nacionalni Kup.

Sandrino šesto europsko zlato, Mihaljeviću prvo

Proteklu atletsku godinu obilježila su četiri velika natjecanja. Vrhunac sezone bilo je Svjetsko atletsko prvenstvo u Eugeneu u srpnju, mjesec dana kasnije bilo je i Europsko prvenstvo u Munchenu, dok je u ožujku u Beogradu održano i svjetsko dvoransko prvenstvo. Dodajmo tome i Mediteranske igre u Oranu u srpnju.

Jedinu medalju u Eugeneu osvojila je Sandra Perković koja je bila druga s rezultatom 68.45, dok je zlato iznenađujuće osvojila Kineskinja Bin Feng sa 69.12. Marija Tolj je bila osma (63.07). Filip Mihljević je u kugli bio šesti (21.82), Martin Marković 23. u disku (60.59), a Sara Kolak na koplju nije imala niti jedan ispravan hitac.

Europsko prvenstvo u Münchenu bilo naše najuspješnije EP, a osvojene su tri medalje - Sandra Perković u bacanju diska šesti put uzastopce osvojila je zlato (67.95), a slavio je i Filip Mihaljević u bacanju kugle ss 21.88., dok je Matea Parlov Koštro bila druga u maratonu s rezultatom 2:28:42. Bila je to prva trkačka medalja za Hrvatsku još od Branka Zorka koji je 1994. bio brončani na EP-u u Helsinkiju.

Na tablici osvojenih medalja od 29 zemalja koje su u Münchenu osvajale medalje, Hrvatska je bila na visokom 11. mjestu.

Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Beogradu imali smo dvoje predstavnika – Filip Mihaljević je u bacanju kugle bio četvrti s rezultatom 21.83. Za Filipa hitac centimetar kraći od njegova rekorda ipak nije bio dovoljan za odličje jer su trojica osvajača medalja bacali preko 22 metra. Ivana Lončarek je na 60 m prepone s rezultatom 8.19 imala ukupno 28. vrijeme i nije se plasirala u polufunale.

U Oranu na Mediteranskim igrama, hrvatski atletičari su osvojili dvije medalje – Marija Tolj je u bacanju diska slavila s osobnim rekordom 64.71 metara, dok je srebro osvojio Martin Marković u bacanju diska (62.49).

Spomenimo kao je ove godine Hanžekovićev memorijal prvi put održan na tri lokacije - Trgu bana Josipa Jelačića (motka, troskok, skok u dalj), gradskim Fontanama (kugla) i stadionu SRC Mladost (ostatak programa). Najbolja hrvatska atletičarka je na Hanžeku ostvarila svoju jubilarnu 10. pobjedu. Pobjednik 72. memorijalne utrke Boris Hanžeković je bio svjetski prvak na 110 metara s preponama, Amerikanac Grant Holloway (13.19).

Veliki povratak Borne Ćorića

Tenisku godinu je obilježio veliki povratak Borne Ćorića nakon teške ozljede i operacije ramena, koji je kulminirao njegovim najvećim uspjehom u karijeri, osvajanjem naslova na Masters 1000 turniru u Cincinnatiju, na kojem je, između ostalih, svladao Nadala, Auger-Aliassimea i u finalu Tsitsipasa. Skok sa 278. mjesta ATP ljestvice do 26. na kojem je završio sezonu, Ćoriću je donio nagradu za povratnika godine.

Marin Čilić je ponovno godinu završio kao najbolje rangirani hrvatski tenisač, na 17. mjestu ATP ljestvice, iako je ostao bez ijednog naslova. No, po prvi put u karijeri je došao do polufinala u Roland Garrosu, a najbliže naslovu je stigao u Tel Avivu, gdje ga je u finalu svladao Novak Đoković.

Nakon prošlogodišnjeg poraza od Rusije u finala, hrvatska Davis Cup reprezentacija je ponovno bila uspješna i bila udaljena jedan set od novog finala. Malaga je bila domaćin nokaut faze Davis Cup koju su hrvatski tenisači započeli pobjedom 2-0 u četvrtfinalu protiv Španjolaca, koji su bili bez Alcaraza i Nadala. O plasmanu u finale odlučivao je dvoboj protiv Australaca koji su slavili sa 2-1 nakon što su ključni meč dobili Purcell i Thompson protiv Mektića i Pavića (6-7, 7-5, 6-4).

Nikola Mektić i Mate Pavić su drugu godinu zaredom bili jedan od najboljih svjetskih parova, a sezonu su završili nastupom u meču za naslov na ATP Finalu u Torinu, na kojem je nastupio i Ivan Dodig s Amerikancem Austinom Krajicekom.

Sva trojica hrvatskih tenisača među deset su najboljih na svjetskoj ljestvici parova (Pavić 5., Mektić 8., Dodig 9.). Tijekom godine Mektić i Pavić su osvojili pet ATP turnira te nastupili u još četiri finala od kojih se ističe ono u Wimbledonu, u kojem je Pavić nastupio sa napuklom kosti u desnoj podlaktici. Dodig je s Krajicekom slavio na tri turnira te odigrao još četiri finala, od kojih je najvažnije bilo ono u Roland Garrosu.

Petra Martić se vratila u krug osvajačica WTA naslova trijumfom na turniru u Lausannei, a sezonu je završila na 38. mjestu pojedinačne ljestvice. Među 100 najboljih na svijetu je završila i Donna Vekić (69.), koja će 2022. ponajviše pamtiti po turniru u San Diegu na kojem je iz kvalifikacija stigla do finala i izgubila od najbolje tenisačice svijeta, Poljakinje Ige Šwiatek, u tri seta.

Da će i budućnost hrvatskog tenisa biti ispunjena uspjesima najavili su 17-godišnja Petra Marčinko i 18-godišnji Mili Poljičak. Petra je u siječnju osvojila juniorski Australian Open, a do kraja sezone se s tri naslova na ITF turnirima popela do 189. mjesta na WTA ljestvici. Mili je svoje ime upisao na listu osvajača juniorskog Wimbledona u pojedinačnoj konkurenciji, a slavio je i u parovima na Roland Garrosu.

Krajem godine je hrvatska ženska reprezentacija dobila priliku ući u viši rang Billie Jean King Cupa, ali je u dvoboju odigranom u Rijeci Njemačka slavila sa 3-1, što je Hrvatsku ostavilo u Prvoj euro-afričkoj skupini.

Zrinka Ljutić svjetska juniorska prvakinja u slalomu

Najbolji hrvatski skijaš Filip Zubčić je na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu u veleslalomu osvojio deseto mjesto. Slalomska olimpijska utrka bila je ispunjenija Hrvatima pa su tako trojica završila među 20 najboljih, Samuel Kolega na 15., Zubčić na 18. te Matej Vidović na 20. mjestu.

Kod skijašica u slalomu je Leona Popović zauzela 23., a Zrinka Ljutić 25. mjesto, s tim da su te dvije hrvatske skijašice napravile novi slalomski iskorak u aktualnoj sezoni. Nakon 14. mjesta Popović u redoslijedu slaloma prošle sezone u Svjetskom kupu, tijekom ove sezone ona i Zrinka Ljutić sve ozbiljnije napadaju gornji slalomski dom. U redoslijedu slaloma su među dvanaest najboljih, a u finskom Leviju su, između ostaloga, ostvarile plasman među deset najboljih slalomašica. Popović je bila šesta, a Ljutić sedma, čime su ponovile rezultat iz 2009. godine kada su Ana Jelušić i Nika Fleiss, kao posljednje Hrvatice u jednoj utrci slaloma, ostvarile plasman među deset najboljih.

Aktualnu sezonu Svjetskog kupa slabije je otvorio Filip Zubčić koji je prošlu završio kao 23. u ukupnom redoslijedu. Veliki Kristalni globus osvojio je Švicarac Marc Odermatt, a Zubčić je još u slalomu zauzeo 22., a u veleslalomu 14. mjesto.

Osim u alpskom skijanju, Hrvatska je na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu imala predstavnike u skijaškom trčanju (Vedrana Malec, Tena Hadžić, Marko Skender), snowboardu (Lea Jugovac) i po prvi put u brzom klizanju na kratkoj stazi (Valentina Aščić).

Valentina Aščić je bila 23. na 500 metara i 25. na 1500 metara s novim hrvatskim rekordom. Lea Jugovac je osvojila 28. mjesto u kvalifikacijama discpline 'Big Air', što nije bilo dovoljno za plasman u finale.

Trkačice Vedrana Malec i Tena Hadžić su bile 10. u polufinalu ekipnog natjecanja u sprintu, a u pojedinačnim nastupima u ovoj disciplini su osvojile 53. i 71. mjesto. Malec je bila 73., a Hadžić 83. na 10 km klasičnim načinom. Marko Skender je bio 69. u sprintu, 85. na 15 km klasično te 57. u ski-maratonu (50 km).

Odbojkašice ušle u Svjetsku ligu, odbojkaši najbolji na Mediteranu

Na Svjetskom prvenstvu odbojkašica kojem su domaćini bili Poljska i Nizozemska, Hrvatska je u svojoj skupini upisala pet poraza u pet utakmica (Turska, Tajland, Dominikanska Republika, Poljska i Južna Koreja), a Hrvatice su po jedan set otkinule samo dvjema potonjim reprezentacijama.

Muška odbojkaška reprezentacija nije nastupala na SP-u, ali je zato osvojila zlatnu medalju na Mediteranskim igrama u alžirskom Oranu. U polufinalu su hrvatski igrači svladali Italiju 3-1, a u finalu Španjolsku 3-0. Djevojke su, pak, u Oranu zauzele sedmo mjesto.

Odbojkaši su bili treći u Zlatnoj Europskoj ligi, dok su djevojke, pak, u Zadru osvojile Challenger kup. Pobjedom protiv Belgije u finalu osigurale su nastup u svjetskoj Ligi nacija iduće godine.

U domaćim okvirima nastavila se dominacija odbojkaša i odbojkašica Mladosti koji su osvojili nove naslove prvaka. Odbojkaši Mladosti su u finalu svladali Ribolu Kaštelu, dok su djevojke bile bolje od Marina Kaštele, a ujedno su odbojkašice Mladosti u sezoni 2021./22. bile druge u MEVZA ligi iza ljubljanskog ACH Volleyja. Odbojkaši Mladosti su osvojili i Kup, dok je u ženskoj konkurenciji slavila Marina Kaštela, pobjedom u finalu protiv lokalnih rivalki Kaštela.

Rukometaši sedmi, rukometašice desete na EP-u

Rukometna 2022. protekla je u znaku Europskih prvenstava na kojima su hrvatski rukometaši zauzeli sedmo, a rukometašice deseto mjesto.

Muški EURO održavao se u siječnju u Mađarskoj i Slovačkoj, a ostat će upamćen po neviđenom kaosu zbog tada još aktualnog koronavirusa. Izbornici reprezentacija praktički do zadnjeg trenutka nisu znali koga uopće mogu poslati na parket zbog učestalih testiranja i prave poplave pozitivnih slučajeva. Hrvoje Horvat je za ovo natjecanje koristio preko 30 rukometaša i u tom sveopćem kaosu Hrvatska nije dobro prošla.

Nakon početnog poraza od Francuske (22-27) u skupini, uslijedile su pobjede nad Srbijom (23-20) i Ukrajinom (38-25), da bi u četvrfinalnoj skupini uslijedili porazi od Crne Gore (26-32) i Danske (25-27), a pobjeda nad Islandom (23-22) i remi s Nizozemskom (28-28) bili su dovoljni tek za konačno sedmo mjesto.

Rukometašice su u studenom u Sloveniji, Makedoniji i Crnog Gori branile senzacionalnu broncu s prošlog EURA, no nisu uspjele ponoviti taj uspjeh. Pobjeda nad Mađaricama i remi sa Švicarkama donio je prolaz skupine, no u daljnjem natjecanju Kraljice šoka su poražene od Slovenije (18-26), Danske (17-26) i Švedske (27-31), te su okončale kao desete.

Otkriće sezone su rukometaši našičkog Nexea, koji su se plasirali na Final Four Europske lige i SEHA lige, a u domaćem prvenstvu su opasno zaprijetili nedodirljivom PPD Zagrebu, koji je nikad teže došao do naslova. PPD Zagreb je osvojio jubilarni, 30. naslov, a u finalnoj utakmici SEHA lige je poražen od mađarskog Veszprema.

Kod rukometašica su domaći naslov, četvrti u povijesti, osvojile igračice zagrebačke Lokomotive, koje su prekinule osmogodišnju dominaciju Podravke.

Dva velika finala za Filipa Udea, Žugecu zlato na MI

Na dva najveća ovogodišnja gimnastička natjecanja, Svjetskom prvenstvu u Liverpoolu i Europskom prvenstvu u Muenchenu, 36-godišnji veteran Filip Ude stizao je do finala, ali ne i do medalje. Na SP-u je Ude bio osmi, dok je na EP-u zauzeo sedmo mjesto.

Podbacio je srebrni olimpijac iz Tokija te svjetski prvak iz 2017. na preči Tin Srbić koji je na SP-u u kvalifikacijama napravio veliku pogrešku i zauzeo 46. mjesto.

Mlade snage dobile su priliku na Mediteranskim igrama u Oranu. Mateo Žugec osvojio je zlato, a Jakov Vlahek srebro u vježbi na konju s hvataljkama.