Još dok je postojala Jugoslavija znalo se da ni iz jedne od njezinih republika na velikim natjecanjima u tom sportu – a i inače svemu vezanom uz snijeg – neće biti predstavnika nego iz Slovenije. Prva zimska olimpijska medalja u Sarajevu 1984. otišla je Juri Franku, a četiri godine kasnije stigle su i dvije skakačke, pojedinačno srebro Matjažu Debeljaku i ista takva momčadska za Debeljaka, Primoža Ulagu, Matjaža Zupana i Mirana Tepeša. Primož Ulaga donio je i prve pobjede u Svjetskom kupu.

Još ranije, daleke 1961., Jože Šlibar je letom do 141 metra postavio tadašnji svjetski rekord. Stariji će se sjetiti i Bogdana Norčiča, kojem je svjetski rekord od 181 metra iz 1977. poništen jer je rukama dotaknuo snijeg.

I kasnije, u samostalnoj Sloveniji, bilo je velikih skakača i letača: Franci Petek postao je svjetski prvak 1991., a pravu euforiju izazvao je Primož Peterka s dva Velika kristalna globusa 1997. i 1998., pobjedom na Četiri skakaonice i kao vođa reprezentacije koja je 2002. u Salt Lake Cityju osvojila momčadsku broncu.

'Možda se oprostim svjetskim rekordom'

Ipak, nijedan se ne može mjeriti s velikim Peterom Prevcom, a on je prije nekoliko dana objavio da u 32. godini, nakon 15 godina u svjetskoj eliti, završava karijeru u vjerojatno najekstremnijem od svih olimpijskih sportova. Odradit će još nekoliko natjecanja, a onda se konačno oprostiti u ožujku na svojoj Planici, na mitskoj Letaonici braće Gorišek. Bit će to velika fešta u čast slovenskom zlatnom orlu.

'Možda se oprostim svjetskim rekordom', optimistično je najavio u oproštajnoj izjavi.

Na stranu optimizam, njegova je objava preplavila svijet skijaških skokova, skoro onako kako je nogometna javnost bila obuzeta najavom Jürgena Kloppa da napušta Liverpool.

'Ovo je moja posljednja sezona profesionalnog sportaša. Odluka je sazrijevala neko vrijeme i napokon sam se odlučio. Srce mi je naredilo da otvorim novu stranicu u životu. Još ne znam u kojem ću smjeru krenuti, o tome ćemo razgovarati na kraju sezone. Ponosan sam na 15 sezona u Svjetskom kupu i na svoje rezultate. Ponosan sam i to da je cijeli ovaj sport u Sloveniji rastao sa mnom i dosegao međunarodni ugled', rekao je, dodajući kako se nada da će njegovo nasljeđe biti spoznaja mlađih skakača da nije stvar samo u opremi, nego 'da su osobne odluke ono što donosi uspjeh'.

Premda kaže da je odluku o oproštaju 'kuhao' duže vrijeme, možda je poticaj bio i prošlogodišnji težak pad na treningu uoči Svjetskog prvenstva na Planici. Tada je u letu izgubio kontrolu nad skijama, okrenuo se u zraku i pao u podnožje skakaonice s visine od 70 metara, odakle je klizao i prevrtao se više od 100 metara. Srećom, ozljede nisu bile teške kako se činilo u prvi mah, a on se uspio i našaliti, poručivši na društvenim mrežama: 'Ne pokušavajte ovo sami kod kuće.'

Cijela obitelj u skijaškim skokovima

A kad je već u završnoj objavi spomenuo mlađe od sebe, ima ih Prevc i u obitelji s kojom živi u Dolenjoj Vasi u općini Železniki u Gorenjskoj. Obojica braće, Cene i Domen, također su uspješni skijaški skakači, makar ni blizu njemu. No zato bi svoju povijest mogla ispisati 18-godišnja sestra Nika, u svojoj trećoj sezoni trenutno vodeća u Svjetskom kupu sa šest pobjeda i dva druga mjesta. Imaju još jednu sestru, 14-godišnju Emu, a tko zna, možda i ona krene obiteljskim tragom. Jednog će se dana možda mnogo očekivati i od Peterovih sinova Ludvika (6) i Oskara (3) iz braka s Minom Lavtižar.

Peter je pak na skakaonicu prvi put stao kad mu je bilo samo devet godina - nedaleko od kuće spustio se niz 25-metarsku Bregarcu, izgrađenu na farmi tamošnje obitelji. U Svjetskom kupu debitirao 2009. sa samo 17 godina, a u prvom nastupu bio je 22. Posljednji put niz skakaonicu na Planici sjurit će se u finalu Svjetskog kupa od 21. do 24. ožujka. U Svjetskom kupu trenutno je na 13. mjestu, no tvrdi da ni veći uspjeh ne bi promijenio odluku o oproštaju. Dapače, kaže, možda bi se još lakše oprostio da je na vrhu.

A nije da se nije nauživao na vrhu, makar je prošlo nešto godina od za njega najvažnije sezone, nezaboravne zime 2015./16. Tada je u Svjetskom kupu osvojio Veliki kristalni globus i novogodišnju turneju Četiri skakaonice uz dotad nezabilježenu superiornost - 15 pobjeda i 22 plasmana na postolje, od čega pobjede na tri od četiri novogodišnje skakaonice. U Svjetskom kupu ima 23 pobjede, po čemu je 12. svih vremena, a uz veliki, osvojio je tri Mala kristalna globusa. Ima i 12 momčadskih pobjeda u Svjetskom kupu. Tko zna koliko bi ih bilo da nisu zaredale ozljede i operacije gležnja.

Ali u riznici su još četiri olimpijske medalje - pojedinačno srebro i bronca iz Sočija 2014. te zlato u mješovitoj ekipi i srebro za mušku momčad iz Pekinga 2022. Na tim Zimskim olimpijskim igrama za dlaku mu je pobjegla i pojedinačna bronca. Nije to sve - Prevc je i trostruki svjetski prvak u skijaškim letovima, uz još dvije medalje te dodatne tri sa svjetskih prvenstava u skokovima. Povrh svega, prvi je u povijesti preletio nevjerojatnih 250 metara, što je do danas uspjelo samo još osmorici. Sve to, a posebno činjenica da je svjetsko zlato u momčadskoj konkurenciji u letovima osvojio u siječnju u Kulmu, govori da u njemu itekako ima još špirita za borbu s najboljima, pa su zato svi toliko iznenađeni najavom oproštaja. Možda otud dolazi i ona najava o odlasku uz svjetski rekord.

Slovenija je u skijaškim skokovima istinska velesila

Ono što 'Peteru Velikom' slovenska sportska javnost priznaje kao zaslugu možda i više od medalja koje je osvojio jest ogroman doprinos potvrdi da su u skijaškim skokovima istinska velesila. Već smo napisali da je i prije njega bilo sjajnih skakača, ali tek s Prevcom zaljubljenost u taj sport prerasla je u istinsku euforiju s kojom se može mjeriti samo košarkaška titula europskih prvaka 2017. i kasnija karijera Luke Dončića ili pak biciklistički uspjesi Tadeja Pogačara.

Prevc je vrhunac sad već vrlo dugog i bogatog niza, od 'pradavnih' Šlibara i Norčiča, pa preko Ulage i Debeljaka, sve do Peterke te Petera Žonte, Roberta Kranjca i Roka Benkoviča iz iste generacije. Ono što je 'Peter Veliki' donio doslovno je u vrijeme njegovih najvećih uspjeha preraslo u skakačko ludilo koje traje. Uostalom, snagu koja nadilazi pojedinačne uspjehe slovensko skijaško skakanje i letenje dokazuje i redovitim momčadskim i timskim medaljama na svjetskim prvenstvima i olimpijskim igrama, uvijek uz Prevcovo sudjelovanje te izgrađeno na njegovim uspjesima.

A vrhunac tog ludila, sad već možemo najaviti, čeka nas krajem ožujka na Planici, na završnom balu velikog sportaša.