Iako nije htio izravno odgovoriti na pitanje misli li da je hajka tempirana tako da koincidira s trenutkom u kojem u saborsku proceduru trebaju stići zakoni o visokom obrazovanju koji nisu dobili podršku većine fakulteta, dr. Bjeliš je rekao da je Senat Sveučilišta jučer na svojoj sjednici odlučio uputiti otvoreno pismo hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću vezano uz prijedloge zakona o znanosti i visokom obrazovanju.

Podsjetimo, neki su mediji prošli tjedan objavili rezultate državne revizije poslovanja sveučilišta i fakulteta koji su otkrili brojne nepravilnosti, a o problemu je oštro progovorio i ministar Fuchs. Prema tim nalazima, od ukupno 91 visokog učilišta samo je 19 poslovalo potpuno u skladu sa zakonom (četiri u sastavu Zagrebačkog sveučilišta), 72 institucije su dobile uvjetno mišljenje, a Ekonomski fakultet u Zagrebu, koji je prošlih godina bio u središtu korupcijskih afera, dobio je negativnu ocjenu. Jedino sveučilište koje je dobilo pozitivno mišljenje je ono u Osijeku.

Nalaz revizije pokazao je da su neki fakulteti bez javnog natječaja na opremu i poklone potrošili desetke milijuna kuna, da jedan zaposlenik Ekonomskog fakulteta u Splitu ima plaću od čak 111.000 kuna, da Agronomski fakultet u Zagrebu posjeduje 34 stana koje iznajmljuje uglavnom bez ugovora, da Agronomija, FER, Politologija i Promet nisu vratili školarine studentima koji su prešli prag za upisivanje uz državnu potporu nakon što su se neki učenici iznad crte odlučili za druge fakultete te više drugih nepravilnosti.

Pojedinačni slučajevi ne predstavljaju Sveučilište

Rektor je priznao da su nalazi revizije vjerodostojni, međutim objasnio je da je to samo dio slike te da stoga ne predstavlja objektivno stvarnost.

Na pitanje misli li da su se svi protiv njega urotili – i mediji i ministar i sindikati, rektor je odgovorio da ne misli da je žrtva urote.

Priznao je da su nalazi revizije vjerodostojni, ali je istaknuo da je njihovo interpretiranje bilo tendenciozno.

'Ja sam fizičar pa me to podsjeća na analogiju u fizici u kojoj možete jedan hologram razbiti i u njemu dobiti jedan mali dio informacije o cijeloj slici. Ali ako razbijete jedan skup podataka i uvida u jedan kompleksni sustav i uzmete jedan mali dio, a da on nije hologramski, nego tek jedan dokument iz cijelog skupa papira i na njemu bazirate uvid u sveučilište, onda dolazite u opasnost da ne budete dovoljno informativni o tom sustavu', objasnio je rektor.

Ipak, najavio je da će se izvješća revizije analizirati te da će sveučilišta poduzeti potrebne korake da se izmijeni način poslovanja te da dobiju veće ovlasti za nadzor nad financijama svojih sastavnica. 'Revizija je pokazala da postoji cijeli niz poslovanja fakulteta koji se vodio po starom sustavu, a koja treba mijenjati. To su javna nabava, unutrašnja kontrola i unutrašnja revizijska služba koja se odlukom Senata s početka godine sada već pokreće uz značajne teškoće jer nemamo mogućnosti zapošljavanja novih ljudi', rekao je dr. Bjeliš.

'Čelnik Ekonomije najavio je da će tražiti od državnog odvjetništva da ispita navode revizije. Nama revizija nije ukazala ni na jednu drugu situaciju u kojoj je došlo do ponašanja koja bi bila predmetom prekršajnih ili kaznenih postupaka', rekao je Bjeliš naglasivši da ministar stigmatizira određene ljude, a da ni sam ne zna postoji li opravdanje za to.

Komentirajući činjenicu da su samo četiri institucije u sklopu Zagrebačkog sveučilišta dobile pozitivno mišljenje, rekao je da je uobičajeno da nalazi revizije daju uvjetne ocjene institucijama.

'To znači da državna revizija od te ustanove traži da uzme u obzir njihove nalaze i da napravi promjene. Uvjetna ocjena ne znači nužno da su napravljeni neki prekršaji i kaznena djela, što se teško može zaključiti iz čitanja novina. I u prijašnjim revizijama postojala su takva uvjetna mišljenja', naglasio je.

Govoreći o odgovornosti za negativne nalaze na pojedinim fakultetima rektor Bjeliš i prorektorica dr. sc. Vesna Vašiček objasnili su da je ona bila podijeljena, odnosno da Ministarstvo nikada nije Sveučilištu u potpunosti prepustilo ovlasti i nadzor nad financijama njegovih sastavnica.

Nejasno definirana odgovornost

Sveučilište je postupalo u skladu s pravilniku o financiranju iz 2007. godine, međutim, on je previše neodređen, nedorečen i neprecizan. Njegovi predstavnici ukazivali su na određene nepravilnosti i tražili veći nadzor, no tu je važna suradnja sa svim instancama. 'Imali smo veća očekivanja. Mora se znati za što je koja institucija odgovorna', rekao je Bjeliš.

Prorektorica je upozorila da se prijenos odgovornosti za nadzor nad financijama nikada nije dogodio. 'Odgovornost je bila podijeljena između ministarstva i sveučilišta, a čim je ona podijeljena, odnosno nije precizno definirana, onda se ona ne može ni realizirati', zaključila je Vašiček.

No ni retor ni prorektorica nisu izravno odgovorili na pitanje tko je kriv za to što je pravilnik bio neodređen, a odgovornost podijeljena, što je stvorilo situaciju koja je pogodovala generiranju nepravilnosti, odnosno 'lovu u mutnom'.