Podsjetimo, u Netflixovoj seriji pratimo 13-godišnjeg Jamieja, optuženog da je višestrukim ubodima kuhinjskim nožem ubio djevojčicu koja je s njim išla u školu. Iako nije snimana po istinitoj priči, nije daleko od stvarnih događaja - temelji se, naime, na statistikama koje ukazuju na porast nasilja među tinejdžerima u Velikoj Britaniji.

Ured za nacionalnu statistiku izvijestio je da se broj napada nožem gotovo udvostručio u posljednjem desetljeću. U ožujku 2023. tamošnje ministarstvo pravosuđa osudilo je ili upozorilo na gotovo 18.500 zločina povezanih s tim oružjem - približno 17,3 posto počinitelja bilo je u dobi od 10 do 17 godina.

A u četiri potresne epizode 'Adolescencije' na vidjelo izlazi i sav užas utjecaja društvenih mreža na mlade, ali i toksična muževnost, toksični patrijarhat i toksično društvo koji danas oblikuju dječake. >>>Pročitajte više<<<

Prema istraživanju Amnesty Internationala, 73 posto korisnika društvenih mreža koji pripadaju generaciji Z (onih u dobi od 13 do 28 godina) u Ujedinjenom Kraljevstvu svjedočilo je mizoginom sadržaju na internetu, a polovica ih se s takvim sadržajem suočava svakog tjedna.

Mizoginija na društvenim mrežama

'Mržnja prema ženama je posvuda i diktira način na koji se muškarci ponašaju na internetu', rekla je pripadnica generacije Z u toj anketi na pitanje o mizoginiji na društvenim mrežama. Jedan od mladića pak smatra da problem 'nije toliko dubok' i da je sve to 'smiješno'.

Sukreator serije Jack Thorne pozvao je britansku vladu da zabrani pametne telefone mlađima od 16 godina, a na sličan potez odlučila se Australija, zabranivši društvene mreže za istu dobnu skupinu. Međutim stručnjaci upozoravaju da se zabranom ne dolazi do korijena problema. Trenutno nema podataka koji bi upućivali na to da zabrana društvenih medija za mlađe od 16 godina doista funkcionira.

Najnovija studija, objavljena u časopisu Lancet Regional Health Europe – i prva takve vrste – bavila se utjecajem zabrana pametnih telefona u školama diljem Engleske. Prema rezultatima, one ne utječu na mentalno blagostanje, san ili rezultate u školi. Studija je, doduše, bila ograničena jer je procjenjivala samo zabrane upotrebe mobitela tijekom školskih sati, a ne njihovu potpunu zabranu, kao što su predložile neke zemlje.

Međutim ograničavanje korištenja pametnih telefona do 16. godine također možda neće funkcionirati jer bi moglo biti prekasno za to da se djeca obrazuju o štetnosti društvenih medija, napomenuo je Drew Benvie, osnivač grupe za kampanju na društvenim mrežama Raise, a koji educira djecu o njihovoj štetnosti. Drugi problem, rekao je za Euronews Next, jest to da 'djeca uvijek nađu način' da zaobiđu zabrane i roditeljska ograničenja.

'Mislim da zabrana pristupa društvenim mrežama za određenu dobnu skupinu nosi rizike. Bit će to nevjerojatno teško provesti, a čak i ako je moguće, korisnici će pronaći način da to zaobiđu', rekao je, ističući da djeca koriste VPN kako bi zaobišla zabranu TikToka u Sjedinjenim Državama. Smatra i da bi to vjerojatno dovelo do toga da aplikacije za razmjenu poruka zamijene društvene mreže.

Utjecaj toksične muškosti

Najpoznatiji mizogini influencer je Andrew Tate, a on savjete za brzo bogaćenje spaja s mizoginijom, govoreći, između ostalog, 'da je ženama mjesto kod kuće' i da 'žrtve silovanja moraju snositi odgovornost za napade'.

U prošlom mjesecu 57 posto muškaraca generacije Z u Ujedinjenom Kraljevstvu izjavilo je da su gledali sadržaj Elona Muska, američkog predsjednika Donalda Trumpa (55 posto) i Tatea (41 posto), prema izvješću Amnesty Internationala.

'Utjecaj toksične muškosti na mlade dečke i kako to utječe na njihovo ponašanje prema mladim djevojkama - mislim da me to najviše plaši u svemu ovome', rekao je Benvie te dodao da je obrazovanje samo dio rješenja.

Što društvene mreže rade da bi zaštitile djecu?

Neke društvene mreže već su poduzele određene korake da bi poboljšale sigurnost mladih korisnika. TikTok je, primjerice, uveo alat koji prekida pregledavanje sadržaja nakon 22 sata za mlađe od 16 godina, uz puštanje umirujuće glazbe i aktivaciju plavog svjetla. Uveli su i niz novih funkcija kako bi roditeljima omogućili veću kontrolu nad aktivnostima tinejdžera na platformi. Meta je pak uvela tinejdžerske račune za Instagram koji roditeljima daju veću kontrolu.

Alat TikToka 'može pomoći, ali ne puno', smatra Sonia Livingstone, profesorica socijalne psihologije na Odjelu za medije i komunikacije na London School of Economics.

Što se tiče roditeljskog nadzora, rekla je da je istražujući utvrdila da se nadzor treba postići konsenzusom u obitelji, a ne da ga nametnu roditelji. 'Sve što nameću roditelji dijete može odbaciti kao beznačajno ili pronaći zaobilazno rješenje', rekla je Livingstone za Euronews Next, dodajući da bi zamjena riječi 'kontrola' također bila dobar potez kako ne bi djelovalo kao da se djeci nešto 'naređuje'.

Iako takve mjere daju roditeljima veći nadzor, platforme društvenih medija mogu pojačati mizogin sadržaj. Primjerice, što dulje korisnik gleda video na tu temu i kako on postaje popularniji, algoritam promiče više sličnih vrsta videozapisa.

Prema rezultatima ankete, na TikToku su se pojavili ekstremni videozapisi u kojima se, da stvar bude gora, za sve okrivljuju žene. Studija koju su proveli University College London i University of Kent u Velikoj Britaniji usredotočila se isključivo na TikTok, no istraživači su rekli da su rezultati vjerojatno slični onome što nude druge platforme društvenih medija.

Također su rekli da će potpuno ograničenje telefona ili društvenih medija 'vjerojatno biti neučinkovito' te su umjesto toga pozvali na 'zdravu digitalnu prehranu', pri čemu tehnološke tvrtke moraju razmotriti svoje algoritme.

Uklanjanje štetnog sadržaja

Drugi način na koji tvrtke što se bave društvenim mrežama mogu djelovati jest da budu brže u uklanjanju nasilnog sadržaja koji korisnici prijavljuju, rekla je Livingstone. 'Neka djeca rekla su da je za sadržaj kao što je odrubljivanje glava TikToku trebalo dva sata da ga ukloni', rekla je, dodajući da je dva sata relativno brzo za platformu društvenih medija, ali u tom razdoblju taj je sadržaj već podijeljen na drugim platformama i snimljen više puta.

Kada je riječ o mizoginiji, 'treba je detektirati puno brže', rekao je Benvie. Ilegalni sadržaj na društvenim mrežama klasificira se, naprimjer, kao seksualno iskorištavanje djece ili eksplicitan sadržaj, ali mizoginija često dulje vrijeme ostaje neprimijećena. 'Treba je brže otkriti i ukloniti. A oni koji to guraju moraju se suočiti sa sankcijama kao i društvene mreže. I to je samo dio rješenja', ističe Benvie.

Iako je kontroverzni influencer Tate zabranjen na Meti, TikToku i YouTubeu, drugi su njegov sadržaj neko vrijeme objavljivali na ovim platformama. Još jedna poanta koju Benvie ističe jest da bi mizogine objave s profila - koji nisu tako poznati kao onaj Tateov - mogle neko vrijeme ostati neprimijećene jer djeca neće spominjati te objave ili profile u razgovoru s roditeljima ili nastavnicima.

'To će utjecati na dijete na prilično štetan način. Mislim da ako se mizoginija bolje razumije, s njom se može brže pozabaviti kao problemom', rekao je. Benvie tvrdi da je to područje u kojem obrazovanje treba preuzeti glavnu ulogu kako bi se razgovaralo s djecom o pitanjima mizoginije, podučavalo ih digitalnoj pismenosti i više govorilo o dezinformacijama i lažnim vijestima.

Rekao je da roditelji također mogu pomoći u obrazovanju te da je najbolji način za to da sami koriste aplikacije kako bi ih razumjeli i razgovarali o zabrinjavajućim sadržajima koje su vidjeli jer ga djeca neće sama iznositi.

Međutim Benvie je rekao da obrazovanje samo po sebi ne može popuniti prazninu te da mjere trebaju poduzeti i regulatori i vlasnici društvenih mreža. Regulacija, edukacija i provedba sigurnosti društvenih medija moraju se brže odvijati, a one znaju da moraju promijeniti pristup ili će se suočiti sa zabranom, ustvrdio je.

'Šteta je što suočavanje sa zabranom dovodi do tako brze akcije. Ali barem idemo u pravom smjeru, jer ne mislim da su izravne zabrane izvedive i stoga neće funkcionirati', rekao je Benvie. 'One će pomoći, ali nisu rješenje jer u jednom trenutku dijete dođe na internet i moramo ga opremiti vještinama za život na njemu, a ne spriječiti ga u pristupu stvarnosti života'.