Odnos prema umjetnoj inteligenciji

• O umjetnoj inteligenciji 10,1 posto ispitanika ima izrazito negativno mišljenje
• Uglavnom negativno malo manje od 18,7 posto
• Najveći broj, 35,6 posto, još nema jasno stajalište
• Uglavnom pozitivno mišljenje o umjetnoj inteligenciji ima 21,6 posto ispitanika
• Samo 5,4 posto izrazito pozitivno mišljenje
• Ne zna 6,2 posto
• Za umjetnu inteligenciju nije čulo samo 2,4 posto ispitanih

Dobre strane AI-ja

Evo kakvi su odgovori na pitanje o dobrim stranama umjetne inteligencije:

• Da ljudima olakšava život i svakodnevni rad smatra 21,6 posto ispitanika.
• Slijede brža obrada velike količine informacija (17,6 posto), podrška zdravstvenom sustavu i liječenju bolesnika (14,9 posto).
• 11,6 posto dobrom je vidi i zbog unapređenja poslovanja te zamjene ljudskog rada u nekim rutinskim zadaćama (9,7 posto).
• Tu su još unapređenje obrazovnog procesa (8,2 posto) i predviđanja budućih događaja i situacija (3,1 posto).
• Da umjetna inteligencija nema dobrih strana, smatra 5,0 posto, a ne zna 7,4 posto ispitanika.

Loše strane AI-ja

Evo i odgovora o njezinim lošim stranama:

• Najviše, 16,9 posto anketiranih, vidi njezino nepravilno i neetičko korištenje te gubitak poslova i nesigurnost radnih mjesta (16,3 posto)
• Nešto manje boji se da će umjetna inteligencija početi djelovati neovisno o čovjeku (13,9 posto), ali i smatra da nikad ne može zamijeniti njegovu kreativnost (12,6 posto)
• Kao loše strane vide se i ograničavanje i zatiranje inovativnog učenja (12,5 posto)
• 9,7 posto smatra da je ona alat za dezinformiranje ljudi, a zamjeraju se i pogreške u njezinim algoritmima (8,9 posto).
• Da umjetna inteligencija nema loših strana, smatra samo 1,4 posto ispitanih, a ne zna 6,3 posto

HRejting: Odnos prema dva oprečna stajališta o AI-ju

I na kraju je HRT dao da ispitanici izaberu jedno od dva oprečna stajališta o umjetnoj inteligenciji. Rezultat je gotovo podijeljen: 40 posto ispitanika smatra da je ona nezaobilazni alat budućnosti, u životu ljudi i poslovanju, a malo više, oko 43 posto, vidi je kao veliku opasnost za ljude i našu budućnost. Ne zna ili se ne može odlučiti oko 16 posto ispitanih.

Na nedavnom summitu u Parizu raspravljalo se o zakonskoj regulativi koja će oblikovati budućnost umjetne inteligencije. Dok su se Kina, SAD i Europska unija razilazili u mišljenjima, postavilo se pitanje i globalnog pristupa i sigurnosti, o čemu je tportal ranije razgovorao s domaćim stručnjacima u IT sektoru.

'Amerika ima sve velike tvrtke u domeni IT-ja. To su tvrtke koje mogu narasti u Americi jer imaju pristup tržišta i malu regulativu, Europa je shvatila da ove tehnologije koje su napredne danas ipak treba razmotriti što se s njima događa, na koji ih način usmjeriti da budu korisne ljudima. Kina igrač koji je veliki svjetski igrač želi razvijati tržišta i želi biti odgovoran igrač u svijetu, a kod kuće su malo manje odgovorni, pojasnio je za HRT Boris Debić, bivši Googleov tehnolog i profesor umjetne inteligencije na ZŠEM-u.

Među 'velikim igračima' treba se izboriti za svoj dio kolača, što naše kompanije nerijetko i rade na međunarodnim tržištima. 'Na jednom istraživanju koje se zove global AI indeks mi smo na 10. mjestu u Europi od 80 zemalja. Mi smo na Fifinoj ljestvici 12. u nogometu tako da prednjačimo u umjetnoj inteligenciji više nego u nogometu. Ono što je još uvijek veliki izazov je da još uvijek nemamo nacionalnu strategiju za AI na kojoj radimo. Mi u udruzi CroAI zajedno s ministarstvom i drugim bitnim akterima radimo na tome da se napravi neka regulativa', istaknuo je Damir Firšt, predavač na ZŠEM-u i član Uprave CroAI udruzi.

Jedino što zasada imamo je 'Akt o umjetnoj inteligenciji' na razini Europske Unije. Njime se žele od visokorizične umjetne inteligencije zaštititi ljudska prava, demokracija i vladavina prava, a istodobno se potiče i na inovacije. Europa bi tako stala uz bok Americi i Kini što bi značilo i rast za države članice. Prilika je to koju će iskoristiti i Hrvatska - složna je struka.

'Ono što se mi nadamo je da napravimo regionalni AI koji bi ovdje imao svoju tvornicu za proizvode AI-a i to je dio financiranja koje je summit u Parizu donio. Znači 200 milijardi dolara koji su za lokalne projekte i lokalnu industriju da ojačamo i pojačamo demokraciju i napravimo decentralizaciju toga gdje se sve događa veliko istraživanje', istaknuo je Firšt.