Najnoviji sustav kojeg razvija engleska kompanija Solivus kombinira tanke i savitljive solarne 'listove' sa sustavima za pohranu energije, koji bi služili za napajanje zgrada i električnih vozila bez povezivanja na električnu mrežu.

Solivus solarnim materijalom planira prekriti krovove velikih industrijskih zgrada poput skladišta supermarketa i velikih distribucijskih centara. Dugoročni plan, prenosi BBC, uključuje proizvodnju sustava koji se mogu aplicirati na kućanstva te stvoriti lokalne obnovojive izvore energije za kompanije i kućanstva koja žele proizvoditi svoju struju te pomoći državi pri ostvarivanju cilja smanjenja stakleničkih plinova na nulu do 2050.

O čemu se radi?

Solarni materijal je zapravo temeljen na ugljikovom spoju kojeg kompanija naziva 'organiski fotonaponski materijal' (organic photovoltaic ili skraćeno OPV). Riječ je o materijalu koji upija sunčevo svjetlo i proizvodi električnu struju. Razlog zbog kojeg je ovaj sustav zanimljiv je fleksibilnost samog materijala kojeg je moguće zalijepiti na ravne ili zaobljene uspravne ili vodoravne površine - mjesta gdje ne bi bilo moguće instalirati standardne panele bez ugrožavanja same zgrade.

Kompanija također nalaže da je materijal lagan - svega jednu desetinu težine standardne solarne ploče (1.8 kg po kvadratnom metru). Materijal također ne sadrži toksične komponente, dok se rok trajanja procjenjuje na dvadeset godina. OPV je tijekom laboratorijskog testiranja pokazao učinkovitost oko 13 posto, s naglaskom na to da ostaje stabilan pri promjenama temperatura uzrokovanima prirodnim svjetlom. Ovo je, naglašava BBC, tradicionalni problem 'standardnih' solarnih ploča, premda one rade na nešto većoj učinkovitosti od 15 do 18 posto.

OPV premaz, s druge strane, sakupja širi raspon svjetla te na taj način funkcionira i tijekom oblačnih dana.

Koji je plan?

Plan je sakupljati i pohranjivati energiju na lokalnoj razini, odnosno u bateriji električnog vozila ili nečemu sličnome što može ispustiti naboj velikom brzinom. Ova kombinacija sustava umotvorina je biologinje Jo Parker-Swift koja je o poslovnoj ideji razgovarala tijekom slučajnog susreta u vlaku kada je tijekom razgovora sa dva bivša šefa energetskih kompanija zaključila da se zbilja ne radi o lošoj ideji.

Oni su ju potakli da razmisli o načinu kako sakupiti dovoljno energije da kuću i automobil skine s električne mreže.

Put do ideje

Nakon što se vratila, odlučila je mjeriti površinu listova lovora koji su ju inspirirali da svoje rješenje temelji na ideji velike površine na malom području koja može sakupljati sunčevo svjetlo - nešto poput solarnog stabla. Njezino otkriće, kako stvari stoje, nakon dvije godine istraživnanja može zadovoljiti energetske potrebe kompanija poput dostavljača i njihovih vozila, domove, stadiume i energetskih postrojenja za napajanje električnih vozila.

23 posto britanske 'proizvodnje' ugljičnog dioksida dolazi iz vozila, s time da je vlada odlučila zabraniti prodaju električnih i dizel motora prije 2040. Parker-Swift vjeruje da će uvođenjem nove vrste solarnih kolektora pomoći smanjenju kiselosti oceana i ispuštanju CO2 u atmosferu.

Brojke

Kompanija predlaže da 10.000 kvadratnih metara krova prekrivenih OPV-om proizvodi oko 1 MW energije, odnosno dovoljno struje za napajanje velike stambene zgrade. Solivus također surađuje sa Centrom za inovacije u polju grafena u sklopu sveučilišta u Manchesteru. Grafen je, podsjetimo, izuzetno čvrst dvodimenzionalni materijal debljine jednog atoma koji provodi struju i toplinu.

Prije nego što se bace u masivnu proizvodnju, njihov zadatak je skromniji - pokriti krov jedne farme koja je prenamjenjena u punionicu skutera.

U ovom će se slučaju OPV savijati u lukove koji će sakupljati puno više sunca od standardne ploče zato jer se ne mora orijentirati prema položaju samog sunca. Način na koji bi se ovi sustavi mogli instalirati je povratom novca, a ne početnom investicijom, s ciljem da račun instalacija i pokretanja sustav čini jeftinijim od standardnog računa za struju.

Problemi i dalje postoje

Profesor Michael Walls iz Centra za tehnologiju sustava obnovljive energije na sveučilištu u Loughboroughu tvrdi da je koncept lakog fotonaponskog sustava na zgradama 'uzbudljiv' zato jer otvara nove primjene solarne energije, no naglašava da i dalje postoje ekonomski i tehnološki razlozi zašto već nije zamjenio standardne solarne ploče.

Trentutno tržište fleksibilnih fotonaponskih ustava je sićušan u odnosu na tradicionalne solarne ploče, što znači da proizvođači fotonaponskih modula ne raspolažu jednakom količinom novca. Neki od njih su, nadalje, zabilježili niz slučajeva kada se voda zavukla ispod premaza i s vremenom uzrokovala smanjenje njegove učinkovitosti. Dominantna tehnologija u fleksibilnim fotonaponskim modulima koristi CIGS - uređaje napravljene od bakrovog indij galij diselenida.

'Ako ovo mogu prodavati po razumnoj cijeni i usput izbjeći tehničke poteškoće, situacija bi bila idealna, no tehnologija se trenutno suočava s velikim brojem izazova' zaključio je.