Vrsta vuka koja je izumrla prije otprilike 12.500 godina ponovno hoda Zemljom zahvaljujući revolucionarnom znanstvenom poduhvatu. Biotehnološka tvrtka Colossal Biosciences, sa sjedištem u Dallasu, objavila je da su stvorili prva tri mladunca strašnih vukova korištenjem drevne DNK, kloniranjem i tehnologijom uređivanja gena. Ovo je prvi službeno uspješan pokušaj oživljavanja izumrle vrste, tvrde znanstvenici
Canis dirus, koji se ponekad prevodi kao strašni vuk ili strahovuk, vrsta je izumrlog pretpovijesnog vuka. Teksaška tvrtka Colossal Biosciences priopćila je u ponedjeljak da su njihovi istraživači kloniranjem i uređivanjem gena na temelju dvaju drevnih uzoraka DNK strašnog vuka okotili tri moderna mladunca, dva šestomjesečna mužjaka Romula i Rema i tromjesečnu ženku po imenu Khaleesi.
Strašni vukovi ili strahovukovi - inspiracija za one iz popularne serije 'Igra prijestolja' - bili su vrhunski predatori koji su nekada obitavali u Sjevernoj Americi. Bili su veći od današnjih sivih vukova sa 'širim glavama, debelim svijetlim krznom i snažnijim čeljustima', navodi tvrtka Colossal.
Colossalovi znanstvenici koristili su DNK izvađenu iz zuba starog 13.000 godina i lubanje starije od 72.000 godina. Analizirali su genome strašnih vukova i usporedili ih s genima živućih pasa i vukova kako bi identificirali ključne genetske varijante.
Potom su, uz pomoć tehnologije CRISPR, izvršili 20 izmjena na 14 gena sivog vuka. Najuspješnije modificirane stanice klonirane su, a embriji su implantirani u domaće pse te su oni tako poslužili kao surogati. Rezultat? Dva mužjaka -nazvana Romul i Rem - rođena su 1. listopada 2024. dok je ženka Khaleesi (nazvana po liku iz serije 'Igra prijestolja'; adaptaciji knjige 'Pjesma leda i vatre' Georgea R.R. Martina) stigla na svijet 30. siječnja ove godine.
Strašni vuk glavno je uporište u kulturi fantastike, a osim u 'Igri prijestolja', spominje se i u društvenim igrama poput Dungeons & Dragons i videoigrama, npr. 'World of Warcraft'.
Troje mladunca živi na tajnoj lokaciji u stalno nadziranom, sigurnom ekološkom rezervatu od 800 hektara, ograđenom trostrukim ogradama visine tri metra. Objekt je certificiralo Američko humano društvo i registriran je kod Ministarstva poljoprivrede SAD-a. Prostor osiguravaju stražari, kamere i dronovi.
Kontroverze oko projekta
Iako Colossal Biosciences navodi da je cilj ove tehnologije očuvanje ugroženih vrsta, projekt nije prošao bez kritika. Neki znanstvenici i ekolozi tvrde da bi ogromna sredstva uložena u oživljavanje izumrlih vrsta mogla biti bolje iskorištena za očuvanje trenutno ugroženih populacija.
Christopher Preston, profesor filozofije okoliša na Sveučilištu Montana, smatra da Colossal ozbiljno pristupa pitanjima dobrobiti životinja, ali ističe kako je teško zamisliti to da bi strašni vukovi mogli igrati ekološku ulogu u današnjem svijetu. 'Čak i obični sivi vukovi suočavaju se s pritiscima za očuvanje populacije, pa je ideja o uvođenju strašnih vukova u divljinu zaista neizvjesna', zaključuje Preston.
Od svog osnutka 2021., Colossal je prikupio više od 435 milijuna dolara za projekte oživljavanja mamuta, ptice dodo i tasmanijskog tigra. Tvrtka najavljuje prve mladunce vunastog mamuta do 2028. godine. Uz to, istraživanja strašnih vukova već su omogućila uspješno kloniranje ugroženih crvenih vukova, čime bi se moglo direktno pomoći očuvanju vrsta.
Martin, Colossalov ulagatelj i kulturni savjetnik, rekao je: 'Mnogi ljudi gledaju na strašne vukove kao na mitska stvorenja koja postoje samo u svijetu mašte, ali u stvarnosti oni imaju bogatu povijest doprinosa američkom ekosustavu.'
'Imam luksuz pisati o čarolijama, ali Ben i Colossal stvorili su čaroliju dovodeći ove veličanstvene zvijeri natrag u naš svijet.'