Tvrtka je ovu životinju nazvala 'prvom uspješno vraćenom izumrlom vrstom na svijetu'. U ponedjeljak su objavili da je njihovo istraživanje dovelo do rođenja tri mladunca – Romula, Rema i Khaleesi.

Ipak, činjenica da DNK ovih mladunaca izrazito podsjeća na onaj sivog vuka izazvala je val kritika i propitivanja autentičnosti Colossalovih tvrdnji.

Jesu li Romul, Rem i Khaleesi uistinu strašni vukovi, analizirala je Al Jazeera.

Što je strašni vuk?

Strašni vuk – stvarna inspiracija za one iz HBO-ove 'Igre prijestolja' – nekad je bio jedan od glavnih grabežljivaca širom Sjeverne Amerike. Fosilni nalazi ukazuju na to da je bio snažnije građen od suvremenih i drevnih vukova – imao je masivniju muskulaturu i čvršću građu, što sugerira da je bila prilagođena snazi, a ne brzini.

Unatoč svojoj veličini, strašni vuk mogao se učinkovito kretati kroz raznolika staništa. Bio je sposoban loviti velike životinje i dijeliti prostor s drugim vrstama. Njegovo moćno tijelo činilo ga je izuzetno učinkovitim grabežljivcem te je lovio životinje iz ledenog doba poput bizona, konja, čak i mamuta.

Nakon što je izumrlo mnogo vrsta koje su mu bile plijen – dijelom i zbog lova koji su provodili ljudi – strašni vuk je vjerojatno nestao, ostavljajući prostor sivom vuku da migrira iz sjeverne Kanade i Aljaske te zauzme njegov teritorij.

Veličanstvena zvijer

'Za mnoge su strašni vukovi mitološka bića iz svijeta fantazije, ali u stvarnosti imaju bogatu povijest i značajan utjecaj na sjevernoamerički ekosustav', rekao je George R. R. Martin, autor 'Igre prijestolja' i investitor, ali i kulturni savjetnik u Colossalu. 'Imam luksuz pisati o magiji, ali oni su stvorili stvarnu magiju – vratili su ovu veličanstvenu zvijer u naš svijet.'

Prema podacima Colossala, strašni vuk – znanstveno nazvan Aenocyon dirus – na prvi pogled djeluje kao robusnija verzija sivog vuka: ima zdepastije tijelo, deblje noge, šira ramena i glavu te izraženiju njušku. Iako izgledaju slično, genetske analize pokazuju da strašni i sivi vukovi nisu blisko srodni. Njihove su se evolucijske linije razišle prije milijune godina te su se te dvije vrste odvojeno razvijale na američkom kontinentu.

Kako su znanstvenici 'vratili' strašnog vuka?

Znanstvenici su izdvojili i sekvencirali DNK iz dva drevna uzorka strašnog vuka – zuba starog 13.000 godina i ušne kosti stare čak 72.000 godina. Ova analiza otkrila je 20 ključnih genetskih razlika koje odvajaju strašnog vuka od njegovih najbližih živućih rođaka, sivih vukova.

Korištenjem tehnologije CRISPR – alata za precizno 'rezanje' i izmjenu DNK – znanstvenici su modificirali gene sivog vuka tako da sadrže te specifične osobine: veće tijelo, širu glavu i gušće krzno. Genetski materijal ugrađen je u jajne stanice domaćih pasa.

Nakon razvoja embrija implantirani su u surogat-majke, a šezdeset i dva dana kasnije rođeni su prvi genetski modificirani mladunci.

Što znamo o Romulu, Remu i Khaleesi?

Romul i Rem, oba mužjaci, rođeni su 1. listopada 2024., a Khaleesi, ženka, došla je na svijet 30. siječnja ove godine. Mužjaci imaju šest mjeseci, dugi su gotovo 122 centimetra i teže oko 36 kilograma, a očekuje se da će u odrasloj dobi doseći čak 183 centimetra i 68 kilograma. Khaleesi, u dobi od tri mjeseca, razvija se usporedivim tempom. Svi mladunci pokazuju karakteristike povezane sa strašnim vukovima – bijelu dlaku, veću tjelesnu masu i širu glavu.

Prilikom rođenja prvog mladunca carskim rezom, glavni veterinarski službenik Colossala, Matt James, prisjetio se trenutka u kojem ga je nježno trljao ručnicima da bi potaknuo prvi udah. 'Dobri Bože, ova stvar je ogromna', pomislio je.

Jesu li strašni vukovi zaista ponovno među nama?

Iako je Colossal Biosciences svoje mladunce prozvao 'uskrsnulim strašnim vukovima', brojni stručnjaci upozoravaju da se zapravo radi o genetski modificiranim sivim vukovima – a ne o vjernim replikama izumrle vrste.

'Zovemo ih strašnim vukovima', rekao je pak Ben Lamm, osnivač i direktor startupa iz Dallasa. Love Dalen, profesorica evolucijske genomike sa Sveučilišta u Stockholmu i savjetnica Colossala, naglašava da je riječ o filozofskom pitanju.

'Prema cijelom genomu, ovo je 99,9 posto sivi vuk. Znanstvena zajednica još će dugo raspravljati o tome koliko gena je potrebno promijeniti da bi se neka životinja smatrala strašnim vukom', rekla je Dalen. 'Ipak, nosi gene strašnog vuka i izgleda više kao strašni vuk nego bilo što što smo vidjeli u posljednjih 13.000 godina. I to je nevjerojatno uzbudljivo', dodala je.

Zašto uopće vraćati izumrle vrste?

Prema Colossalu, ovaj projekt pomiče granice genetskog inženjeringa i otvara nova vrata očuvanju vrsta, posebice onih čiji se genetski fond drastično smanjuje. Strašni vuk je u ovom slučaju poslužio kao visokoprofiliran primjer demonstracije tih sposobnosti.

'Ovaj projekt pokazuje golem potencijal genetskog inženjeringa i reproduktivnih tehnologija za obnavljanje izgubljene biološke raznolikosti', izjavio je Andrew Pask, član savjetodavnog odbora Colossala. 'Podupire pionirska istraživanja koja bi mogla pomoći u stabilizaciji ekosustava i sprječavanju daljnjeg gubitka bioraznolikosti', dodao je.

Reakcije iz svijeta zaštite prirode su podijeljene – dok neki pozdravljaju ovaj korak, drugi upozoravaju da ovakvi projekti mogu odvraćati pozornost s hitnijih izazova očuvanja postojećih vrsta.

'Ne možemo zaštititi ono što već imamo', rekao je Dan Ashe, predsjednik i izvršni direktor Udruge zooloških vrtova i akvarija u Kanadi, u razgovoru za Toronto Star.

Što slijedi?

Do sada je u Colossal uloženo 435 milijuna dolara, čime se vrijednost tvrtke popela na 10,2 milijarde dolara.

Ona planira pratiti rast, zdravlje i ponašanje mladunaca, a u planu su i daljnji projekti – uključujući povratak drugih izumrlih vrsta, poput vunastog mamuta. Konačan cilj je primijeniti ovu tehnologiju u službi očuvanja prirode u stvarnom svijetu.