Matematičari, računalni inženjeri i znanstvenici srodnih područja trebali bi se pridržavati pisanog etičkog kodeksa kako bi javnost zaštitili od moćnih novih tehnologija. On bi ih trebao bi obvezati da duboko razmisle o mogućim posljedicama svog rada i primorati ih da istraju samo na onim projektima koje ne čine štetu društvu
Hannah Fry, izvanredna profesorica matematike gradova na University Collegeu u Londonu, smatra da je ekvivalent liječničke zakletve nužno potreban jer matematičari i računalni inženjeri stvaraju tehnologiju koja će oblikovati budućnost društva.
Fry će o moći i nedostacima moderne matematike govoriti ovog prosinca na božićnom predavanju u sklopu Kraljevske institucije. Ovu je tradiciju još 1825. godine pokrenuo Michael Faraday, da bi danas ta predavanja smatrali najprestižnijim izlaganjima u školskim institucijama Velike Britanije.
Matematika rizika i sreće
U tematskim predavanjima radnog naslova 'Tajne i laži: skrivena snaga matematike', Fry će ispitati matematiku rizika i sreće, od pronalaženja savršenog partnera do očuvanja zdravlja i sreće. Ona će također istražiti kako su algoritmi koji se bave podacima ušli u svaki aspekt našeg života, koje probleme matematika treba izbjegavati te kako naučiti kad ne možemo vjerovati brojkama.
S etičkim pitanjima Fry se suočila na akademskoj konferenciji u Berlinu, gdje je predstavljala projekt računalnog modeliranja uličnih nereda koji je izradila za londonsku policiju. Publika, nesklona jačanju policijske države, tada ju je izbacila iz dvorane.
Fry je tada shvatila kako su matematičari, računalni inženjeri i fizičari toliko navikli raditi na apstraktnim problemima da rijetko kada razmišljaju o etičkim posljedicama svog rada. To je posebno vidljivo danas, kad istraživači bez promišljanja sudjeluju u izgradnji sustava za prikupljanje i prodaju osobnih podataka i iskorištavanja ljudskih slabosti.
'Trebali bi razmisliti o etičnosti svojih postupaka'
Postoje tolike tehnološke tvrtke u kojima rade vrlo mladi, veoma neiskusni dječaci koji ne znaju ništa o životu izvan učionica u kojima su proveli većinu svojih života, upozorava Fry.
'Nikad nitko od njih nije tražio da razmisle o etičnosti svojih postupaka, da stvari sagledaju iz tuđe perspektive. A riječ je o ljudima koji oblikuju našu budućnost.'
O potrebi da znanstvenici polažu neku vrstu Hipokratove zakletve još je 1960. govorio filozof Karl Popper. Slično je mislio i sir Joseph Rotblat koji je iz moralnih razloga odustao od savezničkog projekta nuklearne bombe.
'Preuzmimo svoj dio odgovornostii'
Matematičarka, koja je izbrisala svoj profil na Facebooku, a u komunikaciji koristi lažna imena i adrese e-pošte, vjeruje da javnost mora preuzeti dio odgovornosti za proizvode koje im serviraju tehnološke tvrtke, piše The Guardian.
'Dobivamo tehnologiju koju tražimo. Stoga bi bilo važno znati što zapravo želimo i kakve to posljedice stvara', kaže Fry i upozorava na primjer tvrtke 23andMe kojoj ljudi iz cijelog svijeta plaćaju da prikupe njihove genetske podatke i istraže njihovo podrijetlo.
'Ne samo da drugima predajemo svoje najprivatnije podatke, naš vlastiti DNK, nego to pristajemo činiti i za našu djecu i unuke. Možda danas ne živimo u svijetu u kojem su ljudi genetski diskriminirani, ali tko može reći što nas čeka u budućnosti', kaže Fry koja apelira da se ljude naoruža znanjem: 'Budućnost se ne događa sama od sebe. Mi smo ti koji je stalno gradimo.'