Nakon što je predsjednik Donald Trump u srijedu najavio uvođenje opsežnih globalnih carina, korisnici društvenih mreža ubrzo su pokušali dešifrirati matematičku logiku iza tih mjera. Osim osnovne carine od 10 posto protiv svih zemalja, pojedine će države dobiti dodatne carine ovisno o tome koliko ih Trump smatra "nepoštenima" prema Sjedinjenim Državama. No čini se da je Bijela kuća možda koristila vrlo jednostavne prijedloge (čak i od chatbota) za izračunavanje carina, koje zapravo uopće nisu recipročni odgovor na tarife koje druge zemlje nameću SAD-u, piše Gizmodo.

Formula po receptu chatbota?

Kako izvještava The Verge, ekonomist James Surowiecki je brzo rekonstruirao mogući način na koji su nastale brojke iz Bijele kuće. Naime, uzeo bi trgovinski deficit SAD-a s nekom zemljom i podijelio ga s ukupnim izvozom te zemlje u SAD. Zatim bi taj broj prepolovio i dobio gotovu 'sniženu recipročnu carinu'. Bijela kuća je negirala da koristi tu metodu i potom objavila svoju, ali kako piše Politico, njihova formula izgleda kao uljepšana verzija Surowieckijeve.

The Verge je dodatno testirao ovu tezu tako što je pitao nekoliko različitih chatbota kako 'jednostavno izjednačiti trgovinske neravnoteže”, a svi su ponudili formule koje prilično nalikuju onima koje koristi Bijela kuća.

To ne bi trebalo iznenaditi nikoga tko razumije osnove načina na koji chatbotovi funkcioniraju – oni samo oponašaju ono što najčešće vide na internetu. Ključ razumijevanja je da svakoj rečenici chatbota treba prethoditi: 'Mnogo ljudi kaže da…' No kao što se ne biste oslonili na anketu među pedeset neinformiranih ljudi, ne biste se trebali pouzdati ni u chatbot koji često iznosi netočnosti, makar to radi vrlo uvjerljivo.

Vlada negira korišenje AI alata

Iako administracija negira da se oslanjala na osnovne AI alate umjesto na iskusne ekonomiste, već su se ranije našli u problemima zbog korištenja neadekvatnih alata. Nedavno su izazvali skandal zbog korištenja aplikacije Signal za raspravu o povjerljivim vojnim planovima – što se navodno može povezati s Elonom Muskom, poznatim korisnikom Signala. Njegova DOGE inicijativa za rezanje troškova otvoreno zagovara upotrebu umjetne inteligencije u federalnim institucijama radi uštede.

Carine pingvinima?

Dodatni dokaz da je strategija carina brzopleto sklepana jest činjenica da se na popisu pogođenih nalaze i teritoriji bez stanovnika, poput otočja Heard, na kojima obitavaju pingvini. Neke zemlje, poput Australije, koje se također nalaze na popisu, zapravo imaju trgovinski suficit sa SAD-om što znači da više uvoze iz Amerike nego što izvoze. Čini se da nitko nije ni pročitao prijedloge carina prije nego što su postali službena politika.

Stvarnost protiv populizma

U stvarnosti postoje brojni razlozi zašto neka zemlja ima trgovinski deficit s drugom. SAD je uslužna ekonomija, što znači da obavlja profitabilan posao poput dizajna, razvoja softvera, upravljanja opskrbnim lancima, dok fizički rad često prepušta drugim državama. Amerika ima suficit u uslugama jer mnoge zemlje koriste američke digitalne servise poput Facebooka i Netflixa. Svaka zemlja, kako kažu ekonomisti, ima 'komparativnu prednost' – nešto što radi bolje od drugih.

Jednostavno rečeno, Amerikanci ne žele raditi fizički zahtjevne poslove, pa zemlja uvozi mnogo robe iz država koje su spremne taj posao odraditi. Čak i s carinama, rad u SAD-u je toliko skup da je i dalje isplativije uvoziti gotove proizvode. Osim toga, zemlje poput Madagaskara i Etiopije koje su također na udaru carina, vjerojatno neće odjednom početi kupovati milijarde dolara vrijednu američku robu, pa se postavlja pitanje koristi takvog pristupa.

No predsjednik Trump, čini se, očekuje da će se tvornice u SAD-u 'čudesno' ponovno pokrenuti, dok će deportacije migranata navodno ostaviti cijene salate nepromijenjenima.