Njihov odgovor dolazi s ozbiljnim upozorenjem: mnogi tehnološki stručnjaci strahuju da bi AI mogao oslabiti temeljne ljudske vještine, poput empatije i dubokog promišljanja.

'Strahujem da će, barem u dogledno vrijeme, dok manjina nastavlja koristiti ove alate s velikom koristi, većina ljudi sve više odustajati od autonomije, kreativnosti, donošenja odluka i drugih ključnih sposobnosti, prepuštajući ih još uvijek primitivnim AI sustavima', napisao je futurist John Smart u eseju unutar opsežnog izvješća 'Budućnost ljudskog bića', a koje je sveučilište dostavilo CNN-u prije službene objave.

Utrka za razvoj AI-ja i potencijalni rizici

Upozorenja dolaze u trenutku u kojem tehnološke tvrtke ulažu milijarde dolara u ubrzanje razvoja i primjene AI-ja, uz podršku i skepticizam vlada diljem svijeta. Giganti poput Googlea, Microsofta i Mete ulažu u stvaranje 'AI agenata' koji bi mogli obavljati zadatke u ime korisnika. No stručnjaci upozoravaju da bi takav razvoj mogao dovesti do pretjerane ljudske ovisnosti o AI-ju.

Već sada se postavljaju velika pitanja o tome kako će ljudi prilagoditi svoje živote novoj tehnološkoj eri, uključujući potencijalne gubitke radnih mjesta i opasnost od dezinformacija. Izvješće Sveučilišta Elon preispituje tvrdnje tehnoloških divova da će AI 'oslobađati' ljude od rutinskih zadataka kako bi se mogli posvetiti kreativnijim izazovima.

Istraživanje koje su ove godine objavili Microsoft i Sveučilište Carnegie Mellon sugerira da bi generativni AI alati mogli negativno utjecati na kritičko razmišljanje.

Fundamentalna promjena ljudskih sposobnosti

U istraživanju Sveučilišta Elon sudjelovao je 301 tehnološki lider, analitičar i akademik, uključujući Vinta Cerfa, jednog od 'očeva interneta' i potpredsjednika Googlea, Jonathana Grudina sa Sveučilišta Washington te futuristicu Tracey Follows.

Više od 60 posto ispitanika smatra da će AI u idućih deset godina 'duboko i značajno' ili 'fundamentalno i revolucionarno' promijeniti ljudske sposobnosti. Dok polovica ispitanika vjeruje da će promjene biti i pozitivne i negativne u jednakoj mjeri, 23 posto ih smatra da će biti uglavnom negativne, a samo 16 posto ih očekuje pretežno pozitivne promjene.

AI bi do 2035. godine mogao negativno utjecati na 12 ključnih ljudskih osobina, uključujući socijalnu i emocionalnu inteligenciju, sposobnost dubokog razmišljanja, empatiju i moralno prosuđivanje, navodi se u izvješću. Ako ljudi budu koristili AI za obavljanje istraživačkih i socijalnih zadataka iz puke praktičnosti, te vještine mogle bi dodatno oslabiti, što bi moglo imati ozbiljne društvene posljedice, poput povećane polarizacije i smanjenja ljudske autonomije.

Budućnost suživota s umjetnom inteligencijom

Stručnjaci predviđaju da će AI do 2035. godine ući u sve segmente ljudskog života. Cerf smatra da ćemo se uskoro oslanjati na AI asistente koji će autonomno obavljati različite zadatke, poput vođenja bilješki na sastancima, rezervacije stolova u restoranima ili poslovnih pregovora. Neki alati već su dostupni; primjerice, Amazonova nova verzija Alexe može naručiti namirnice dok Meta razvija AI agente za korisničku podršku.

Takve tehnologije mogle bi uštedjeti vrijeme i poboljšati efikasnost u raznim područjima, od poslovanja do medicinskih istraživanja. No Cerf upozorava na rizik pretjerane ovisnosti o tehnologiji: 'Svi ovi sustavi rade dok postoji struja. Kad ne rade, mogu postati opasni.'

Dodatno, kako AI postaje dostupniji i prisutniji, moglo bi doći do outsourcinga empatije na strojeve. 'AI bi mogao preuzeti čak i djela ljubaznosti, pružanja emocionalne podrške, skrbi i dobrotvornog rada', navodi Tracey Follows. Postavlja se pitanje hoće li autentični međuljudski odnosi biti zamijenjeni predvidljivim digitalnim interakcijama.

Stručnjaci smatraju da još uvijek postoji prilika da se ublaže najgori potencijalni ishodi AI-ja putem regulacije, digitalne pismenosti i prioritiziranja ljudskih odnosa. Richard Reisman, viši suradnik Zaklade za američke inovacije, istaknuo je da je sljedećih deset godina ključno razdoblje za odluku o tome hoće li AI 'poboljšati ili umanjiti ljudskost'.

'Trenutno nas dominacija tehnološkog industrijskog kompleksa vodi u pogrešnom smjeru, ali još uvijek imamo priliku to ispraviti', zaključuje Reisman.