Virtualna stvarnost (VR) posljednjih je godina postala vrijedan alat u medicini. Koristi se za obuku liječnika, smanjenje boli, provođenje fizikalne terapije kod kuće i ublažavanje stresa. No, najnoviji iskorak VR tehnologije mogao bi donijeti revoluciju u ranom otkrivanju Alzheimerove bolesti
Trenutna dijagnoza Alzheimerove bolesti zahtijeva skupe neurološke pretrage, skeniranje mozga, analize krvi i druge testove, a još uvijek ne postoji jedinstven, pouzdan biomarker koji bi jednostavno potvrdio bolest. Zbog toga se znanstvenici sve više okreću alternativnim metodama, uključujući VR tehnologiju.
Tim stručnjaka istražuje kako VR može pomoći u procjeni prostorne memorije i otkrivanju ranih znakova Alzheimerove bolesti. Istraživanja su pokazala da nakupljanje određenih proteina povezanih s Alzheimerovom bolesti negativno utječe na sposobnost snalaženja u prostoru i pamćenje položaja objekata, piše Digital trends.
Osobe s Alzheimerovom bolešću često gube stvari, a taj problem postaje sve izraženiji kako bolest napreduje. Upravo ta poteškoća u navigaciji i pamćenju mogla bi poslužiti kao rani pokazatelj bolesti. Korištenjem VR tehnologije znanstvenici su uspjeli detaljnije analizirati rad mozga i njegovu sposobnost pamćenja.
vezane vijesti
Kako VR pomaže u otkrivanju bolesti?
Znanstvenici su razvili VR test koji uključuje pamćenje položaja različitih objekata u virtualnim prostorijama. Testiranje je uključivalo analizu biomarkera u tjelesnim tekućinama, pri čemu su istraživači uspostavili povezanost između određenih proteina u mozgu i sposobnosti pamćenja položaja objekata.
'Uočili smo smanjenje sposobnosti pamćenja položaja objekata kod starijih osoba u usporedbi s mlađima, kao i kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem u odnosu na one bez poteškoća', izjavila je neuroznanstvenica Tammy Tran na godišnjoj konferenciji Cognitive Neuroscience Society (CNS).
Tijekom istraživanja testirani su zdravi mladi i stariji sudionici, kao i osobe s dijagnozom Alzheimerove bolesti. Oni s blagim kognitivnim oštećenjem imali su izražene poteškoće u VR testovima memorije.
Znanstvenici su koristili VR uređaje s naprednim senzorima za praćenje pokreta glave i očiju, slične onima u uređajima kao što su Apple Vision Pro i Meta Orion pametne naočale. U jednom od testova sudionici su morali zapamtiti raspored hodnika i skrivenih orijentira u virtualnom prostoru. Rezultati su pokazali da navigacijske sposobnosti značajno variraju među različitim dobnim skupinama.
'Očekujemo da će različiti stupnjevi složenosti testova dodatno naglasiti razlike između mlađih i starijih sudionika, kao i između zdravih starijih osoba i onih s ranim Alzheimerovim simptomima', rekao je Manu Madhav, stručnjak za robotiku i neuroznanstvenik koji radi na projektu.
Cilj ovog istraživanja je učiniti VR alat dostupnim kako kliničarima, tako i njegovateljima. Dugoročno, ovakva tehnologija mogla bi omogućiti ranu dijagnostiku, kontinuirano praćenje stanja pacijenata i primjenu terapijskih intervencija. Virtualna stvarnost tako bi mogla postati neinvazivan i pristupačan alat za mjerenje kognitivnog opadanja povezanog s Alzheimerovom bolešću.
