Tijekom ljeta 2019./2020. godine planinski lanci Novog Zelanda iznenada su poprimili crvenu nijansu, ostavljajući lokalno stanovništvo i znanstvenike u nevjerici. Iako su tadašnji mediji sugerirali da se radi o posljedicama katastrofalnih požara u Australiji, nova studija objavljena u časopisu Geophysical Research Letters u prosincu prošle godine donosi drukčije objašnjenje – crveni snijeg zapravo je posljedica masivne pješčane oluje.

'Medijski izvještaji iz 2020. uglavnom su pretpostavili da je sloj crvene boje na planinama uzrokovan pepelom koji je s australskih požara prešao ocean,' pojasnila je voditeljica istraživanja dr. Holly Winton, znanstvenica za okoliš sa Sveučilišta Te Herenga Waka – Victoria University of Wellington. 'Međutim, crvena prašina koja je dovela do dramatične promjene boje stigla je znatno prije Nove godine.'

Tim znanstvenika koristio je vremenske snimke, povijesne podatke o zračnim masama, geokemijsku analizu nečistoća u snijegu te satelitsko promatranje kako bi ustanovili podrijetlo zagađenja. Rezultati su pokazali da je oko 4.500 tona crvene prašine stiglo iz jugoistočne Australije krajem studenoga 2019. godine, a ne u siječnju 2020., kada su požari bili najintenzivniji.

'Svježi snijeg je ubrzo prekrio sloj prašine, ali se taj površinski sloj otopio početkom 2020., točno u vrijeme kad su spektakularni prizori neba iznad Novog Zelanda – izazvani dimom iz požara – postali vidljivi,' objasnila je Winton u izjavi za sveučilište. 'Nije iznenađujuće da su crvene planine i požari povezani u medijskim izvještajima.'

No pravi uzrok promjene boje, prema zaključcima istraživača, bila je pješčana oluja iz australske pustinje, potaknuta istim meteorološkim uvjetima koji su pogodovali i požarima. Ta prašina, nakon što je pala na snježne površine, utjecala je na njihovu reflektivnost – snijeg više nije odbijao sunčevu svjetlost već ju je upijao, što je ubrzalo njegovo topljenje.

'Klimatske promjene povećavaju rizik od dezertifikacije i sušnih uvjeta u mnogim dijelovima svijeta, što znači da će ovakve oluje, ali i požari koje potiču isti vremenski obrasci, postajati sve češći,' upozorio je suautor studije Phil Novis, fykolog iz istraživačkog instituta Manaaki Whenua – Landcare Research.

Studija ističe kako je ovo događanje bilo deveto takvo zabilježeno u Aotearoi (Novom Zelandu) od 1902. godine – i bez sumnje jedno od najupečatljivijih. Snimke crvenih planina obišle su svijet, ali ova vizualna neobičnost mogla bi poslužiti kao ozbiljno upozorenje.

'Ovaj događaj dramatično je izmijenio izgled krajolika i pokazuje koliko neizravni utjecaji klimatskih promjena mogu biti snažni i nepredvidivi,' zaključuje Winton.

S obzirom na povezanost između sve češćih ekstremnih vremenskih pojava i globalnih klimatskih promjena, znanstvenici pozivaju na veću spremnost donositelja odluka i javnosti za suočavanje s posljedicama koje često ostaju ispod radara – poput boje snijega koja više nije bijela, zaključuje Gizmodo.