Glazbena industrija se posljednjih godina radikalno izmijenila. Jasno je – zbog digitalne transformacije društva koja nije zaobišla niti glazbeni sektor. Promijenio se distribucijski model, a digitalni alati koriste se za stvaranje glazbe, za promociju, za turneje i prodaju…
Glazbena industrija se posljednjih godina radikalno izmijenila. Jasno je – zbog digitalne transformacije društva koja nije zaobišla niti glazbeni sektor. Promijenio se distribucijski model, a digitalni alati koriste se za stvaranje glazbe, za promociju, za turneje i prodaju…Isplivali su neki novi, nepoznati producenti, neke nove glazbene nade, broj pregleda na YouTubeu postao je jedna od važnijih mjernih jedinica uspjeha ili potencijala autora, izvođača i pjesme, a streaming servisi poput Spotifya, Pandore ili Deezera ubrzano se razvijaju. Christopher Ludwig direktor je digitalne strategije u BMG-u, izdavačkoj i producentskoj kući koja za sebe kaže da je 'Nova glazbena kompanija'. Na ovogodišnjoj RTL-ovoj konferenciji Digital Shapers Ludwig će govoriti o promjenama koje su se dogodile u industriji glazbe dolaskom novih medija, digitalnih platformi i očekivanja korisnika koji glazbu konzumiraju na potpuno drugačiji način nego prije dvadesetak godina. A o svemu tome smo popričali uoči njegovog dolaska u Zagreb.
Za one koji ne znaju, što je BMG i zašto za sebe kažete da ste 'Nova glazbena kompanija'?
Relansirana 2008. godine, BMG je nova glazbena kompanija za novi svijet - novi svijet koji traži da dogovori budu transparentni i pošteni; novi svijet u kojem su umjetnici i autori ključni. BMG je jedina važna međunarodna glazbena kompanija koja objedinjuje izdavaštvo i produkciju na jednom mjestu.
Dok ste bili student, glazbena industrija bila je u problemima. Možete li opisati to vrijeme iz svoje perspektive?
U to vrijeme dominantno pitanje u industriji bilo je kako se obraniti od piratstva oko kojeg je vladao ozbiljan strah i na koje se gledalo kao na glavni uzrok problema unutar industrije. S druge strane očajnički su se tražila nova rješenja i novi poslovni modeli koji bi funkcionirali u digitalnom okolišu. Zapravo, još se traže. Dok sam studirao, puno smo se bavili digitalnim poslovnim modelima i ponašanjima korisnika. Od velike mi je koristi bilo to što pripadam generaciji odrasloj u digitalnom okruženju. Bilo je to izvrsno vrijeme za studij.
Bi li se složili s tezom da je industrija nespremna dočekala disrupciju koju su donjeli novi mediji i nove navike konzumenata?
Definitivno bih. Rekao bih da je Napster 1999. godine poharao industriju poput uragana. Ali rekao bih i da sve ne bi bilo toliko loše da je bilo više otvorenih umova, više sluha za inovacije i manje ega.
Što je ključno za uspješnu glazbenu karijeru u doba digitalnom dobu?
Kjuč je i dalje vrhunska glazba te jedinstvena osobnost, ali danas je potrebno više poslovnog talenta nego ranije. Umjetnici danas mogu puno toga napraviti direktno i imaju cjelokupan pristup tržištu i svojim fanovima, za što mislim da je super. Izazov je u kompleksnosti digitala. Biti uspješan na YouTubeu i imati svoju glazbu na streaming platformama nije dovoljno da se dosegne cjelokupan kreativni i financijski potencijal nekog umjetnika. Digitalna era je bitno kompleksnija i fragmentiranija u svakom smislu.
Postoji li neiskorištenih bazena potencijala za umjetnike po pitanju monetiziranja svog rada?
Naravno, baš zbog kompleksnosti digitala postoji više varijabli koje utječu na montizaciju na različitim plaformama za koje mnogi umjetnici jednostavno ne znaju.
Koje su najveće prepreke glazbenicima i autorima u digitalnoj eri? Jesu li trendovi ohrabrujući ili demotivirajući?
Vjerujem da je stanje na tržištima ohrabrujuće, a najveći izazovi pred izvođačima su izgradnja snažne baze fanova, pronalazak pravog modela monetizacije i hvatanje koraka s brzinom promjena kod prohtjeva korisnika.
Kako EU stoji što se tiče zakona o copyrightu?
Europa je najbolji kontinet što se tiče zakonodavstva o zaštiti autorskih prava, ali i dalje su potrebne izvjesne prilagodbe digitalnim trendovima.
Vidite li YouTube kao koristan promocijski alat ili problem za glazbenu industriju?
Industrija je sklona referirati se na YouTube kao na problem. Ja mislim da se radi o vrijednoj platformi, ne samo u smislu promocije. Youtube je izvrstan i za korisnike i za umjetnike: autore i izdavače. Naravno, pod pretpostavkom da znaju pravilno monetizirati platformu. Umjetnicima i izdavačima nudi direktan pristup fanovima i platformu na kojoj mogu plasirati svaki kreativni output, zaraditi i izgraditi brand.