U zagrebačkom Ravnateljstvu policije danas je održana konferencija, kako bi se još jednom podsjetilo građane na jednostavne korake koji se mogu poduzeti radi zaštite vlastitih osobnih, financijskih i poslovnih podataka.

Voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Renato Grgurić, priopćeno je, osvrnuo se na takozvane CEO ili direktorske prijevare koje su u posljednje vrijeme jedan od najčešćih oblika internetskih prijevara.

Kako je detaljno pojasnio Marko Vrkljan policijski službenik Službe kibernetičke sigurnosti, radi se o načinu prijevare u kojoj počinitelj zaposleniku ovlaštenom za izvršavanje plaćanja pošalje e-mail u kojem se predstavlja kao njegov nadređeni i navodi ga na plaćanje lažne fakture ili neovlašteni prijenos sredstava s računa tvrtke. Kako su obojica istaknuli, u velikom broju slučajeva počinitelji su iz afričkih zemalja koje su i zemlje podrijetla internetskih prijevara te s poboljšanjem računalne infrastrukture u ovim zemljama javljaju se i novi, sve kreativniji i uvjerljiviji, oblici internetskih prijevara. U ovim slučajevima puno je teže doći do počinitelja zbog otežane razmjene podataka sa policijskim službama tih zemalja dok je razmjena podataka sa zemljama EU putem EUROPOL-a i više nego dobra.

Sedam najčešćih oblika internetskih prijevara:

• CEO ili direktorska prijevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.
• Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.
• Krađa identiteta navođenjem lažne poveznice putem lažne e-pošte, sms poruka ili lažnih telefonskih poziva prevaranata koji vas prijevarom vas navode da podijelite s njima svoje osobne, financijske ili sigurnosne informacije.
• Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.
• Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
• Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.
• Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.)

Savjete građanima kako se zaštititi od ove vrste prijevara dao je policijski službenik za prevenciju Ivo Jakić koji je, kao i svi ostali, istaknuo da je zbog načina počinjenja i činjenice da su počinitelji najčešće izvan Hrvatske najbolja zaštita prevencija, odnosno da građani ne nasjedaju na ponude koje zvuče predobro da bi bile istinite jer u najvećem broju slučajeva one to i jesu. Počinitelji pokušavaju na brojne načine doći do osobnih podataka građana kako bi ih kasnije zlouporabili radi stjecanja određene koristi ili ih navode na plaćanje određenih sredstava do kojih je kasnije vrlo teško doći.

Savjeti:

- dobro pazite na osobne podatke

- dobro razmislite kakve podatke dijelite putem društvenih mreža,

- on-line plaćanja radite samo preko sigurnih internet stranica (https: protokol) i koristeći sigurne načine povezivanja na Internet (javne WIFI mreže mogu biti rizične),

- svaku sumnju u vezi vašeg on-line računa odmah prijavite banci,

- pokušaj prevare prijavite policiji čak i ako niste postali žrtva.

Predsjednik Odbora za sigurnost Hrvatske udruge banaka Milan Parat istaknuo je kako se banke jako dobro nose s pokušajima internetskih prijevara međutim opreza nikad dovoljno. Kako nam se bliže dani povećane potrošnje građani bi trebali posebno paziti prilikom on-line kupovine kako ne bi postali žrtve kaznenog djela. Ono što je posebno istaknuo jest da iako njihovi zaposlenici kontaktiraju klijente telefonom ili elektorničkom poštom nikadih tim putem ne traže osobne podatke, podatke o PIN-u i sl. U slučaju da se to dogodi klijent ne smije dati takve podatke već odmah takav pokušaj prijaviti banci i policiji.

'Ovom prilikom želimo građane još jednom podsjetiti i na ostale najčešće financijske online prijevare i kako se od njih zaštititi, kao što je nekoliko načina krađa identiteta, odnosno Vishing - Krađa identiteta pozivom, Phising - Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte i Smishing - Krađa identiteta SMS-om. Prikupljati vaše financijske i osobne informacije prevaranti mogu i putem krivotvorenih mrežnih stranica banaka, a krasti osobne podatke kroz kanale društvenih medija. Kad naiđete na izvrsnu ponudu i mislite da ste na tragu pametnog ulaganja, prije uplate novca sjetite se da se može raditi i o investicijskim prijevarama tj. prijevarama u online kupovini. Nisu sigurni niti oni u potrazi za romantičnom vezom na mrežnim stranicama za upoznavanje, već im prijete romantične prijevare. Neka se prevareni ne osjećaju neugodno, događa se češće nego što misle. Potrebno je odmah prekinuti s kontaktom i prijaviti sve policiji. Sa svim upozorenjima i savjetima kako se zaštititi građani se mogu se upoznati i putem video materijala na našem MUPTV YouTube kanalu' , zaklučili su iz MUP-a.