Novo istraživanje sugerira da su temperature na drevnom Marsu oscilirale između toplih i hladnih razdoblja tijekom relativno kratkog perioda u usporedbi s njegovih 4,6 milijardi godina starosti. Ta nagla klimatska kolebanja mogla su biti pogubna za eventualni život na Crvenom planetu, prenosi Space.

Iako je danas suh i pust, Mars je nekada bio znatno vlažniji i sličniji Zemlji. Nova istraživanja znanstvenika s Harvardove škole inženjerstva i primijenjenih znanosti (SEAS) pomažu objasniti kako je Mars mogao održavati toplinu i zadržati vodu prije više milijardi godina. 'Misterij tekuće vode na Marsu je fascinantan jer je udaljeniji od Sunca, a i Sunce je tada bilo slabije', rekla je Danica Adams, postdoktorska stipendistica programa Sagan u NASA-i. 'Ovo je odličan primjer toga kako se planeti mogu mijenjati s vremenom.'

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Geoscience.

Hidrogenski paradoks Marsa

Ranije teorije sugerirale su da je Mars zadržao tekuću vodu zahvaljujući višku vodika u atmosferi. Vodik bi se vezao s ugljikom, stvarajući ugljikov dioksid, a on djeluje kao staklenički plin, zadržavajući toplinu i omogućujući stabilne temperature za postojanje vode.

No problem je u tome što bi vodik u atmosferi Marsa trebao brzo nestajati.

Tim znanstvenika koristio je metode praćenja onečišćenja sa Zemlje kako bi modelirao promjene u koncentraciji vodika na Marsu. Simulacije su pokazale da je planet prije tri do četiri milijarde godina prolazio kroz povremene tople periode, a oni su trajali najmanje 100.000 godina i ponavljali se svakih 40 milijuna godina.

Te epizode zatopljenja potaknula bi voda koja je iz atmosfere padala na tlo, obnavljajući pritom razinu vodika i održavajući staklenički učinak.

Što intrigira znanstvenike

Znanstvenici također smatraju da su ove temperaturne promjene bile povezane s kemijskim reakcijama u atmosferi. Tijekom toplijih razdoblja ugljikov monoksid ponovno bi se pretvarao u ugljikov dioksid dok bi duži hladni periodi doveli do nakupljanja ugljikovog monoksida i kisika. 'Utvrdili smo vremenske skale ovih promjena i povezali ih u jedinstven model atmosferske kemije i klime', rekla je Adams.

Ono što najviše intrigira znanstvenike je pitanje je li Mars podržavao jednostavne oblike života. Naizmjenični hladni periodi i povišene razine kisika mogli su predstavljati ozbiljan izazov za razvoj mikroorganizama. Tim u budućnosti planira usporediti svoje modele s uzorcima tla i stijena koje bi NASA trebala donijeti na Zemlju u sklopu misije Mars Sample Return.

'Rani Mars je izgubljeni svijet, ali se može rekonstruirati ako postavimo prava pitanja', rekao je istraživač Robin Wordsworth. 'Ovo istraživanje kombinira atmosfersku kemiju i klimu kako bi dalo nova predviđanja koja ćemo moći potvrditi kada uzorci s Marsa stignu na Zemlju.'