Kako novim materijalima i tehnologijama proizvodnje elektroničku industriju učiniti zelenijom? Kako proizvesti razgradive senzore i poluvodičke komponente koji se mogu ispisivati na papiru? Kako na savitljivim podlogama od neškodljivih materijala izraditi pametne senzore koji će omogućiti nosivu ili implantabilnu medicinsku dijagnostiku u pokretu, jeftini nadzor okoliša ili dati robotima osjet dodira? Kako smanjiti ugljični otisak proizvodnje, upotrebe i odlaganje elektroničkih uređaja?
Odgovore na ta pitanja iz perspektive svojih disciplina - elektrotehnike, kemije, fizike i strojarstva, pregled stanja tehnologije, prikaz dosadašnjih vlastitih iskustava i aktualnih istraživačkih izazova, na znanstvenom skupu pod nazivom: 'Zelena elektronika – tehnologije i primjene fleksibilnih, organskih i ispisivih poluvodičkih materijala, komponenti i sustava”, koji se u ponedjeljak održao u Sivoj vijećnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), dali su doc. dr. sc. Dinko Oletić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), doc. dr. sc. Petar Kassal s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT), doc. dr. sc. Vedran Đerek s Prirodoslovno matematičkog fakulteta (PMF) te prof. dr. sc. Irena Žmak s Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB).
vezane vijesti
Cilj skupa bio je povezati i umrežiti istraživače navedenih fakulteta te potaknuti na zajednička interdisciplinarna istraživanja u temama kao što su novi procesni, strukturni i funkcijski materijali za elektroničke sklopove, s naglaskom na neškodljive, biokompatibilne, organske, biorazgradive, smanjenje ovisnosti o rijetkim elementima te procesi i tehnologije proizvodnje za smanjenje ugljičnog otiska poluvodičke proizvodnje, s naglaskom na aditivne procese.
Skup je uključivao i teme poput nove izvedbe elektroničkih komponenata poput senzora, tranzistora izvedenih od novih organskih materijala, kao što su bio-polimeri, celuloza, pamuk, svila, šećer, nove arhitekture i izvedbe elektroničkih sklopova niske potrošnje od organskih komponenata na fleksibilnim podlogama koji integriraju strojnu inteligenciju, uz i u samim senzorima, biološki-napajane sustave, biorazgradive elektroničke sustave te eko dizajn za cirkularni životni ciklus elektroničkih komponenata i sustava i smanjenje elektroničkog otpada.
Kroz svoje predavanje doc. dr. sc. Dinko Oletić pokazao je kako FER može iskoristiti svoje postojeće snažne istraživačke kompetencije iz područja projektiranja i karakterizacije silicijskih poluvodičkih elektroničkih komponenti, sklopovlja i sustava te dugogodišnju ekspertizu FER-a u primjenama elektroničkih sustava u biomedicini, senzorskih tehnologija za motrenje okoliša i robotici te ih mapirati na nove, zelene tehnologije fleksibilnih, organskih i ispisivih materijala.
Za to je potrebno umrežavanje i suradnja sa stručnjacima s komplementarnim znanjima iz fizike, kemije i strojarstva, da doprinesu sa svojim ekspertizama u području sinteze i karakterizacije materijala, te novih proizvodnim tehnologijama kao što su napredne laserske i aditivne tehnologije 2D i 3D ispisa. Također, naglašena je potreba za ulaganjima u istraživačku opremu i infrastrukturu koja će objediniti fragmentirana nastojanja pojedinačnih istraživačkih grupa i omogućiti zajedničku suradnju sastavnica Sveučilišta na kompetitivnim tehnološkim istraživanjima. Takva istraživanja mogu hrvatskim poduzećima otvoriti nove prilike za inovacije i rast.
Na FER-u je nedavno potpisan i memorandum o suradnji FER-a i imec-a, svjetskog instituta za istraživanje i razvoj te inovacije u nanoelektronici i digitalnim tehnologijama, a koji se odnosi na implementaciju europskog akta o čipovima donesenog u rujnu prošle godine.
