Jedna od omiljenih generalizacija svakako je ona o generacijama rođenim u različitim razdobljima 20. i 21. stoljeća te su mnogi posezali za tumačenjem nečijeg ponašanja prema pripadnosti bumerima, milenijalcima... Kao i mnogo toga u popularnoj kulturi, i ta nam je podjela došla iz SAD-a, a nije loše naučiti što obilježava svaku od tih generacija. Ili bar mislimo da je tako
Podjela o kojoj govorimo klasičan je izdanak generacijskih ratova s kojima se čovječanstvo oduvijek suočava.
Uostalom, koliko nas voli generalizirati ponašanje 'današnje omladine', zaboravljajući da su naši roditelji na isti način kritizirali i zgražali se nad nekim trendovima koji su obilježili naše odrastanje. No takve se stvari lako i brzo zaboravljaju.
vezane vijesti
I među naoko bliskim naraštajima postoje takvi ratovi. Generacija Z, a kasnije ćemo naučiti na koga se to odnosi, voli se rugati milenijalcima zbog njihove mode, korištenja emotikona... U suprotnom smjeru idu rafali zafrkancije zbog ovisnosti zumera o TikToku.
Jednima i drugima pak zajednički je prezir prema bumerima kao starcima. A dolaze nam i novoimenovani naraštaji, još uvijek toliko mladi da nisu ni svjesni toga da su smješteni u ladicu određenu za njih. Jasno, granične godine nisu zapisane u kamenu. Ako ste rođeni 1965., to će vas teško uvrstiti u generaciju X umjesto u bumere.
Tiha generacija
U SAD-u o ovom naraštaju ponekad govore i kao o 'velikoj generaciji'. Obuhvaća one rođene između 1926. i 1945., dakle ljude koji su prošli strahote Drugog svjetskog rata i poraće. Ime, prvi put upotrijebljeno u magazinu Time 1951., izvučeno je iz vjerovanja da su djeca koja su odrastala u to vrijeme vrijedno radila i nisu dizala glas.
Ukratko, bili su vidljivi, ali nečujni. Vrijeme u kojem su živjeli natjeralo ih je da budu patriotski orijentirani, ali im je rad bio ispred užitka. Gajili su veliko poštovanje prema autoritetima i imali jak osjećaj moralne obaveze. Pojam je zapadnjački, ali može se itekako primijeniti na ovdašnju generaciju koja je puna entuzijazma gradila ratom uništenu zemlju.
Baby boomers
Ova generacija, čiji je naziv teško prevesti pa se obično navodi u izvorniku, obuhvaća ljude rođene između 1946. i 1964. Ime dolazi od eksplozivnog rasta nataliteta u mnogim zemljama nakon Drugog svjetskog rata, izazvanog vjerom da će razvoj gospodarstva olakšati odgoj većeg broja djece. U medijima se pripadnike toga naraštaja često proziva zbog otpora tehnološkom razvitku, prihvaćanju klimatskih promjena i suprotstavljanja vrijednostima koje donose mlađe generacije. 'Ljubav' je, dakako, obostrana.
S druge strane, u SAD-u ovaj naraštaj zaslužuje i pohvale jer je iznio promjene u poštivanju građanskih prava, rastu antiratnog raspoloženja protiv rata u Vijetnamu, pa i uzletu seksualnih sloboda. No kad se žele istaknuti glavne osobine bumera, to su kompetitivnost i samopouzdanje.
Generacija X
Ovu generaciju čine rođeni između 1965. i 1980. Često ih se zove i 'izgubljenom' ili 'srednjom' generacijom jer dolaze između dva često sukobljena naraštaja - bumera i milenijalaca. Vrijeme u kojem su odrastali bilo je i vrijeme u kojem su žene masovno ušle na tržište rada, bar na Zapadu, a povećala se i stopa razvoda, tako da su mnogi prolazili kroz djetinjstvo bez naročitog nadzora odraslih.
Također, rasli su u vrijeme brzog tehnološkog napretka, ali ni izbliza im tehnologija nije bila dostupna kao danas. Često ih zovu i MTV-jeva generacija, valjda zato što više nego ostale generacije vole biti nostalgični prema popularnoj kulturi svoga doba.
Generacija Y (milenijalci)
S obzirom na to da su u odraslo doba ušli na prijelazu između dvaju tisućljeća, ovu se generaciju ipak najviše zove milenijalcima, a obuhvaćaju one rođene od 1981. do 1996. Kad ih se želi kritizirati, obično ih se kvalificira kao lijene i opsjednute samima sobom, pa je jedan od nadimaka koje nose i generation me ili generacija 'ja'.
S druge strane, otvoreniji su prema promjenama te se bave ekološkim i društvenim problemima više od generacije prije njih. Odrasli su u vrijeme interneta i svjedočili rastu društvenih mreža, pokretljivosti i revoluciji koju su donijeli pametni telefoni. Kao glavne osobine obično im se pripisuju samopouzdanje, društvena svjesnost i preispitivanje autoriteta.
Generacija Z
Ako ste rođeni između 1997. i 2012., pripadate generaciji Z ili zumerima. Taj je nadimak varijacija na bumere i odnosi se na odrastanje današnjih mladaca u svijetu eksplozije tehnologije i kulture. Oni koji pripadaju ovom naraštaju vjerojatno se maglovito sjećaju vremena u kojem ekrani nisu bili ogroman dio njihovog svakodnevnog života. S pozitivne strane priče, lak pristup tehnologiji i internetu omogućio je zumerima prikupljanje ogromne količine informacija, čime šire svoje znanje i postaju aktivniji u procesu učenja.
Zbog toga i nešto lakše prihvaćaju ranije generacije nego što to rade milenijalci. S druge, negativne strane smatra ih se najdepresivnijim i najviše pesimističnim naraštajem. Kako i ne bi bili, uz svakodnevnu izloženost vijestima o nasilju, klimatskim promjenama i budalaštinama kojima mogu svjedočiti na društvenim mrežama. No općenito su tehnološki potkovani, progresivni i vole preispitivati stvari.
Generacija alfa
Svjedočimo rastu novog naraštaja, rođenog nakon 2012., čija većina pripadnika još nije ni svjesna te pripadnosti. Mnogi od njih doživjet će 22. stoljeće i u ne tako dalekoj budućnosti bit će brojniji od bumera. Današnja djeca, a baš oni su alfe, odrastaju u potpuno digitaliziranom svijetu, u kojem tehnologija, streaming kanali i društvene mreže potpuno dominiraju društvenim i kulturnim životom.
S obzirom na sve lakši pristup informacijama, optimisti bi rekli da će to biti najobrazovanija generacija koja je ikad živjela. Pesimisti će se pak prisjetiti rasta broja ljudi koji ne vjeruju da je Zemlja okrugla, negiraju klimatske promjene ili se bore protiv cijepljenja kao načina iskorjenjivanja opasnih bolesti. A sve te ideje šire se baš uz pomoć sve dostupnije tehnologije. Živi bili pa vidjeli.
