Glavna tema ovogodišnjeg okupljanja su, kao i svake godine dosad, potencijalne primjene i napredak novih tehnologija
HAKOM je u Zagrebu okupio domaće i strane stručnjake u sklopu konferencije Dan novih tehnologija. Riječ je o okupljanju u čijem su fokusu tehnologije i njihova primjena, a koje se od 2018. održava jednom godišnje. Centralna tema konferencije ovoga puta bile su mogućnosti primjene satelitske komunikacije.
NTN mreže obuhvaćaju GEO, MEO i LEO satelitske konstalacije, sustave platformi na velikim visinama (HAPS – High Altitude Platform Systems), sustave platformi na malim visinama (LAPS – Low Altitude Platform Systems) i mreže zemlja zrak (A2G – Air to Ground), a satelitske komunikacije, odnosno NTN mreže, trenutno se razmatraju kao bitna tehnologija za ostvarivanje pokrivenosti izoliranih područja u svjetlu razvoja 5G i 6G mreža, piše Hina.
Zamjenik predsjednika Vijeća HAKOM-a Mislav Hebel istaknuo je da je fokus konferencije na rastućem utjecaju svemirske tehnologije na globalno gospodarstvo, koji je trenutno procijenjen na 630 milijardi dolara, s očekivanjima da će narasti na impresivnih 1,8 bilijuna dolara do 2035. godine, piše Hina.
Potencijal tehnološkog razvoja
Vrlo aktualnu temu razvoja satelitskih komunikacija otvorio je Miro Vidoš iz ING servisa d.o.o. te je, kao ključni argument za potražnju po pitanju te tehnologije, spomenuo impresivne pomake u kvaliteti signala te latenciji satelitskog interneta i povezane infrastrukture.
ING, koji posljednjih nekoliko godina surađuje isključivo s OneWebom, dosegao je iznimnu stručnost na području instalacije i konstrukcije infrastrukture za satelitsku komunikaciju.
'Budućnost izgleda jako dobro', rekao je Vidoš. 'Veličina satelitskog terminala smanjena je s tanjura od 1,2 metra na ravni panel od 87 centimetara. Vrijeme odaziva brzo se smanjuje i trenutno je (u usporedbi s dosadašnjih 300 ms) palo na svega 100 ms.
Arktik i arktičke regije su zahvaljujući satelitima u niskoj orbiti dobili pristupačniju internetsku vezu, a zbog sve niže latencije te mreže polako postaju konkurentne Zemljanima', ističe Vidoš.
Veći izbor na tržištu potiče konkurenciju, a kupci mogu birati između više usluga.
Nova era satelitske komunikacije
O razvoju i uporabi flat panel antena za LEO i GEO satelite govorio je Tom Thorne iz tvrtke Kymet, najpoznatije po uskoj suradnji s OneWebom i Pentagonom te razvoju ravnih panela za mobilni satelitski internet. 'Naša je firma ovu inovativnu i energetski učinkovitu tehnologiju nudila brojnim investitorima, a na kraju smo zapeli za oko Billu Gatesu.
Premda se naši proizvodi uglavnom koriste za održivu i učinkovitu terensku komunikaciju, Gates je vidio izniman potencijal u njezinoj primjeni na tržištu autonomnih vozila. Premda danas ti paneli na vozilima izgledaju poput neobičnih kutija za skije, s vremenom će oni postati sve manji', objasnio je Thorne.
CroCube i hrvatski put u svemir
O svemirskom poduzetništvu i hrvatskom potencijalu govorila je Daniela Jović iz CroCubea. Jović je s kolegama trenutno u iščekivanju lansiranja prvog hrvatskog satelita CroCube u organizaciji SpaceX-a, a tijekom predavanja navela je brojne koristi i rizike koji dolaze uz procvat poduzetništva u svemiru.
'Svemir je nekad bio rezerviran samo za vojsku te vladine institucije i agencije (poput NASA-e). New space je nastao kao posljedica komercijalizacije uzrokovane minijaturizacijom tehnologije i stvaranjem malih satelita koje zovemo CubeSat. To je dovelo do demokratizacije tehnologije i mogućnosti da svemiru pristupe i oni koji nužno nemaju najdublje džepove', rekla je Jović.
'Danas svjedočimo puno većem broju ljudi koji se zanimaju za to - od studenata do znanstvenih instituta. Nastala je potpuno nova grana ekonomije pod imenom new space, rapidno rastuće industrije koja se prilagođava potrebama tržišta.
Naš projekt CroCube, koji bi u svemir trebao poletjeti kasnije ove godine, ima svoju aplikaciju putem koje možete pratiti lansiranje i lokaciju u svemiru kad do toga dođe, a tim iza njega još je u potrazi za zainteresiranim sponzorima. Nadam se da ćemo, kada se vidimo iduće godine, moći dijeliti slike našeg CroCubea, kao i rezultate njegovih mjerenja', zaključila je Jović.
Podsjetimo, CroCube je implementiran u modul s drugim satelitima koji će se postaviti na Muskovu raketu Falcon 9 i lansirati u svemir.
David Goldman, potpredsjednik SpaceX-a za satelitsku politiku, u virtualnom je obraćanju predstavio posljednja dostignuća Starlinka. Starlink je prva i najveća svjetska satelitska konstelacija koja koristi nisku Zemljinu orbitu za isporuku širokopojasnog interneta koji podržava streaming, online igranje, video pozive i slično putem satelita u bilo kojem dijelu Zemlje, piše Hina.
Korištenjem naprednih satelita i korisničkog hardvera u kombinaciji s iskustvom s operacijama svemirskih letjelica i operacija u orbiti, Starlink korisnicima diljem svijeta pruža brzi internet s malom latencijom. Ukupno je, navedeno je u priopćenju HAKOM-a, do sada lansirano oko 5.900 satelita, a taj će broj u budućnosti i rasti. Starlink posjeduje više od 60 posto satelita koji kruže oko Zemlje i dominantan je igrač na tržištu satelitskog interneta. Većina satelitskih usluga dolazi od pojedinačnih geostacionarnih satelita koji kruže oko planeta na 35.786 kilometara.
U sklopu konferencije Igor Bedeković iz HAKOM-a predstavio je najnovije rezultate neovisnog mjerenja kvalitete mreža i usluga mobilnih operatora u RH. Predstavljeni su tako rezultati mjerenja performansi govornih i podatkovnih usluga, koji su prikupljeni mjerenjima u 31 gradu te na pet tisuća kilometara cesta i autocesta na području RH. Neovisno mjerenje provedeno je korištenjem jedinstvene metodologije za sve operatore, a za HAKOM ga je provela grčka tvrtka Commsquare Hellas LTD početkom ove godine.
Prikazani su detaljni rezultati za glasovne i podatkovne usluge, a dodatno i rezultati mjerenja u četiri najveća hrvatska grada. Rezultati mjerenja pokazuju da su performanse hrvatskih mobilnih mreža i dalje vrlo visoke te da su operatori nastavili ulagati u razvoj i podizati prijenosne kapacitete i kvalitetu, uz istovremeno ulaganje u nove tehnologije, zaključuje se u priopćenju HAKOM-a.
Najbolje rezultate ima Hrvatski Telekom
Najbolji ukupni rezultat u mjerenju kvalitete mobilnih mreža ostvario je Hrvatski Telekom (HT) s 888,2 boda, slijedi A1 Hrvatska s 824,2 boda, dok je Telemach zauzeo treće mjesto s 788,7 bodova (op. ur.). Maksimalni broj bodova bio je 1000, od čega 600 za podatkovne i 400 za glasovne usluge. Najveću težinu imali su rezultati iz velikih gradova (50 posto), manjih gradova (30 posto) te cesta i autocesta (20 posto).
Rezultati su pokazali da HT ima najbolje performanse u svim kategorijama, dok je A1 Hrvatska nešto slabija u svim kategorijama, a Telemach na trećem mjestu. HT se istaknuo posebno u velikim gradovima, dok je Telemach bio bolji u velikim gradovima od A1, ali lošiji u manjim.
Posebno su analizirani rezultati u četiri velika grada: Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. U svim gradovima HT je postigao najveći broj bodova, dok je A1 bio drugi, a Telemach treći, s izuzetkom Splita.