Tvrtka Elona Muska SpaceX lansirala je novu rundu od 60 satelita u sklopu projekta Starlink. Podsjećamo, riječ je o planu koji predviđa postavljanje mreže s do 42 tisuće satelita koji bi do 2027. godine trebali pokriti Zemlju visokobrzinskim pristupom internetu.

Taj ambiciozni plan zabrinuo je brojne znanstvenike koji smatraju kako bi mogao ugroziti, pa čak i u potpunosti onemogućiti buduća astronomska istraživanja. Naime, kako znanstvenici upozoravaju takva megakonstelacija satelita mogla bi nam zakloniti pogled prema zvijezdama.

A to nije ni jedini rizik. Prema procjenama Europske svemirske agencije, oko Zemlje trenutno kruži osam puta manje satelita nego što ih Muskova tvrtka namjerava postaviti u idućih osam godina. Toliko povećanje broja umjetnih satelita značajno će povećati rizik od katastrofalnog niza sudara koji bi dijelove neba iznad naših glava mogli pretvoriti u minsko polje olupina i krhotina. U najgorem scenariju to bi nam u potpunosti moglo onemogućiti putovanja u svemir.

Smetnja za osjetljive teleskope

Sateliti u projektu Starlink u prvoj su fazi bili lako vidljivi sa Zemlje. U međuvremenu su se uglavnom preselili u višu orbitu, ali je i dalje moguće uočiti ih iz slabije naseljenih područja, gdje je svjetlosno zagađenje manje ili nepostojeće.

No, dodavanje desetaka tisuća satelita značajno će otežati posao astronomima jer će, riječima jednog od njih, 'cijelo nebo izgledati kao da je krcato zvijezdama'. Zemaljski teleskop osmišljen kako bi mogao pronaći udaljene objekte slabog svjetla lako će ih uočiti.

Jedan takav teleskop - Large Synoptic Survey Telescope (LSST) - trebao bi biti dovršen u Čileu do 2022. godine. Namijenjen je proučavanju tamne tvari i tamne energije, kao i bilježenju putanje nebeskih objekata, uključujući i potencijalno opasne asteroide koji bi mogli zaprijetiti matičnom nam planetu.

Čak i samo jedan od desetaka tisuća Muskovih satelita mogao bi poremetiti rad ovog osjetljivog instrumenta. Stoga znanstvenici trenutno razmatraju načine kako riješiti taj problem. Ali, njihovi prvotni proračuni oslanjali su se na lansiranje 12 tisuća satelita, ne 42 tisuće.

Višestruko veći broj satelita znači kako će ih biti nemoguće izbjeći petinu vremena promatranja, i tu u razdobljima kad su izgledi da će teleskop zabilježiti potencijalno opasni asteroid najveći.

U SpaceXu su tvrdili kako će obojati satelite crnom bojom na strani okrenutoj prema Zemlji kako bi odsjaj Sunca na njima bio manji. Dosad, čini se, to nisu učinili, a i predloženo rješenje neće u velikoj mjeri biti korisno jer će ih teleskopi i dalje moći vidjeti.

Svemirsko smeće može postati ogroman problem

Uz to, problem su i radio valovi. Sateliti za komunikaciju koriste valne duljine slične onima koje koriste zemaljski radio teleskopi za proučavanje objekata u svemiru. Zasad je razina ometanja podnošljiva za većinu teleskopa, ali s povećanjem broja satelita to bi se moglo promijeniti. Zbog toga organizacija National Radio Astronomy Observatory trenutno pregovara s tvrtkom SpaceX kako bi se satelite prebacilo na drugu frekvenciju.

I druge tvrtke, među kojima su Amazon, Telesat i OneWeb, razvijaju planove lansiranja vlastitih konstelacija satelita, iako nitko nije ni približno tako megalomanski nastrojen poput Muskove tvrtke.

Trenutno oko Zemlje kruži sto milijuna komada svemirskog smeća, nastalog nakon što su stari sateliti prestali funkcionirati, svemirske letjelice se raspale i tome slično. Koliko god mali ti komadi bili, iznimno su opasni zbog velike brzine kojom se kreću. Udar jednog od njih može biti fatalan po astronaute na misiji.

Što je više smeća u orbiti, to je rizik sudara veći. Najgori scenarij, poznat kao Kesslerov sindrom, predviđa lančani niz sudara u kojima strada sve više letjelica, sve dok Zemlja ne bude okružena poljem krhotina u tolikoj mjeri da su letovi u svemir praktično nemogući dok ga se ne počisti. Donald J. Kessler, zaposlenik američke svemirske agencije NASA-e koji je 1978. godine prvi objavio ovakav scenarij, izračunao je kako bi čišćenje moglo trajati nekoliko stotina godina.

Ipak, većina znanstvenika danas smatra kako nije izgledno da bi do takvog razvoja događaja moglo doći. Kad su lansirali prvu rundu satelita iz SpaceXa su poručili kako će pomoću ionskih motora spustiti dva satelita iz orbite u Zemljinu atmosferu, gdje će izgorjeti. To bi trebao biti njihov plan uklanjanja starih ili pokvarenih satelita. Ali, do 27. listopada ti sateliti nisu bili spušteni iz orbite.

I ispravni sateliti stvaraju nevolje

SpaceX i Amazon dizajniraju svoje satelite tako da mogu izbjegavati sudare automatski ili uz pomoć operatora. Ipak, u Amazonu su priznali kako ako pet posto njihovih satelita prestane funkcionirati (ili se to dogodi s njihovim sustavima za izbjegavanje), rizik od sudara u velikim konstelacijama bio bi oko šest posto, što smatraju neprihvatljivim.

Pet posto iz prve runde od 60 SpaceXovih satelita već je doseglo tu granicu: tri su prestala funkcionirati nakon što su postavljeni. Nastavit će kružiti oko Zemlje sve dok ih gravitacija ne povuče prema tlu. Trebali bi izgorjeti u atmosferi, vjerojatno tijekom idućih godinu dana. No, do tada će biti u orbiti, a zemaljski operatori nemaju kako stupiti s njima u kontakt.

Po procjenama stručnjaka, cilj za velike konstelacije poput Starlinka bi trebao biti ispod broj neispravnih satelita ispod jedan posto. No, čak i ispravni sateliti u Starlinku stvaraju probleme. Početkom rujna iz Europske svemirske agencije otkrili su kako su morali pomaknuti svoj satelit Aeolus kako bi izbjegli sudar s jednim od njih, piše Business Insider.