Tako je istaknuto da se Hrvatska našla među tri zemlje u kojima je u posljednjih dvanaest mjeseci zabilježen najveći porast prodaje uređaja, čak 11 posto. Više se prodavalo samo u Španjolskoj i Ukrajini. Pritom se to odnosi na najširu paletu uređaja, od smartfona do aparata za kavu, a porast valja tražiti i u činjenici da se u ove tri zemlje prije kupovalo mnogo manje nego drugdje, pa je na taj način otvoren prostor za rast.

Od uređaja koji generiraju takav porast najviše se uz navedene smartfone i aparate za kavu kupuje bijela tehnika. No, na globalnoj razini i nije baš tako.

Dosad je GfK secirao potrošnju uglavnom prema pojedinoj zemlji ili regiji, tu i tamo prema spolu, dok se uzrast tradicionalno dijelio na mlade, sredovječne i starije. Ove godine priklonili su se onim poznatijim i nešto širim generacijskim odrednicama, pa je odluka o kupnji pojedinog uređaja uvjetovana, zapravo, onom tehnologijom koja im je bila najprimjerenija u formativnom razdoblju.

Posljednjih desetljeće i pol tako su najagilniji potrošači bili milenijalsi (negdje ih zovu i generacija Y, ali se razlikuje početak i svršetak razdoblja) – oni koji su rođeni između 1982. i 1996. godine. Njihovo je ponašanje bilo ponajviše uvjetovano globalizacijom, s obzirom da su odrastali uz Internet kao najaktualniju tehnološku novotariju. Od ove godine, najveći potrošači su iBrainesi. Rođeni su između 1997. i 2011. godine i ponašanje im je uvjetovano digitalizacijom. Od rođenja im je – putem zaslona koji ih okružuju – dostupno sve, uvijek i bilo gdje. Ne poznaju čekanje na sadržaj, služe se desecima komunikacijskih kanala istodobno, a od svojih elektroničkih uređaja očekuju da im ispunjavaju želje neovisno o tome kojeg od njih koriste, na kojem mjestu i u koje doba.

Tehnologija koja ponajbolje odgovara takvom obrascu ponašanja je prepoznavanje govora, temeljeno na umjetnoj inteligenciji i deep learningu, pa će se tako rapidni rast glasom upravljanih uređaja kakvog smo sretali posljednjih godinu-dvije u SAD-u sada dogoditi i u Europi.

Stoga se očekuje da će na IFA-i biti predstavljen velik broj pametnih asistenata, ali i niz drugih bežičnih i prenosivih uređaja čija se tržišna eksplozija tek očekuje krajem ove godine, poput pametnih satova, bežičnih slušalica i smartfona. U Berlinu se očekuju i 8K zasloni na komercijalnim televizorima (u Rimu se s jednim takvim predstavio Sharp), sve više mobitela s 4K ekranima, ekrane s ugrađenim senzorima, savitljive ekrane, prozirne ekrane, i tako dalje…

iBrainesi su skloniji potrošiti više novca na tehnološke uređaje od svojih prethodnika što se osjetilo već kroz 2016. i 2017. godinu. Konkretno, u 2016. je – u prosjeku u cijelom svijetu – cijena koju su kupci bili spremni platiti za mobitel bila 315 dolara, a u 2017. je narasla na 320 dolara. Ove godine raste još više, dok će sljedeće – kada iBrainesi preuzmu potrošački primat globalno – narasti rapidno više. S 2016. na 2017. na sličan je način narasla i prosječna cijena prodanog televizora, s 488 na 502 dolara, kućnog audio sustava s 265 na 272 dolara.

Također, u Rimu je najavljeno i kako auto-industrija postaje srodna industriji novih i bežičnih tehnologija – iBrainesi će, naime, i od svojeg automobila htjeti da im ispunjava slične želje kao i smartfon i to odmah! Utoliko, organizatori IFA-e su potpisali ugovor s organizatorima Geneva Motor Showa – najvećeg svjetskog sajma automobila – s kojim će, zajedno, tijekom zadnja dva dana IFA-e, u Berlinu, održati i auto sajam na kojem će se moći vidjeti aktualni automobili s tehnološki jnaprednim inovacijama.

IFA će se održati od 31. kolovoza do 5. rujna u Berlinu, a uoči nje bit će uručene i ovogodišnje EISA n Awards, najcjenjenije nagrade za izvrsnost elektroničkih uređaja na svijetu.