Hrvatskoj za ostvarenje digitalne transformacije i ciljeva strategije razvoja digitalnog društva do 2030. treba dvostruko više ICT stručnjaka ili oko 100 tisuća, u čemu može pomoći i država digitalnim vaučerima za obrazovanje, jedan je od zaključaka s 2. sjednice Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju
O tome su nakon te sjednice održane u četvrtak izvijestili predsjednik udruge HUP ICT Hrvoje Balen i rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, napominjući da danas Hrvatska ima oko 50 tisuća ICT stručnjaka, što smatraju nedovoljnim za ostvarivanje svih ciljeva iz nacionalne i EU-ove digitalne strategije do 2030. godine.
'Poslodavci su dosta angažirani u pripremi svih dokumenata i svi imamo ambiciozne ciljeve za digitalizaciju, koji su dosegljivi, ali uz znanje odnosno stručne ljude. Zato smo na sjednici dogovorili da će se osnovati više radnih skupina, pa i one koja će pratiti razvoj i predlagati rješenja za povećanje broja ICT stručnjaka. Uz sredstva iz EU fondova važno je i na nacionalnoj razini poticati ulaganja u obrazovanje za digitalizaciju, pa i u sklopu zakona o poticanju ulaganja', naglasio je Balen.
vezane vijesti
Smatra da sve te nove ljude Hrvatska neće dobiti samo kroz visoko obrazovanje nego treba sve učiniti da se zadrže postojeći pronađu novi kroz prekvalifikacije, u čemu su spremni financijski participirati i poslodavci, uz poruku da bi bilo važno da država i nakon 2027. produži rok za digitalne vaučere za obrazovanje.
Balen je naglasio i da je za potrebe boljih telekomunikacijskih veza dostupnih na cijelom području Hrvatske potrebno riješiti i probleme koji se pojavljuju iz prostornih planova i s lokalnom samoupravom, dok za digitalnom strategijom predviđeno povećanje udjela ICT-a u BDP-a do 2030. smatra da može pridonijeti i nova strategija pametne specijalizacije.
Rektor Lakušić dodao je da je jedna od mogućnosti da se već završenim stručnjacima omogući još godina dana dodatnog plaćenog obrazovanja za dodatna znanja za digitalizaciju s digitalnim vaučerima, upozorivši i na nedostatak nastavnika u Hrvatskoj koji bi mogli voditi te programe, ne samo na fakultetima, nego i u srednjim školama.
'Tražimo rješenja i kako bolje financirati inovacije koje su jako važne kao i zaštita patenata poslovnog sektora u suradnji sa znanosti', poručio je Lakušić.
O sjednici je izvijestio i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, ponovivši da će u javno savjetovanje nakon sjednice programa politika 'Put u digitalno desetljeće 2030.', koje kroz 12 ciljeva definiraju razvoj digitalizacije u Hrvatskoj, a koje je postavila i EU. I on smatra da je ključno osigurati dovoljno ljudi za taj proces i da ih Hrvatska nema koliko bi trebala.
Iznio je podatke i o važnoj državnoj informacijskoj infrastrukturi Centru dijeljenih usluga-CDU, kroz koji je provedeno 180 milijuna transakcija iz državnih tijela, s ciljem da se u iduće dvije godine potpuno digitaliziraju sve baze podataka i registri svih državnih tijela.
O HANFA-i i kiberbnetičkom napadu
Na pitanje o Hanfi i nedavnom kibernetičkom napadu na tu instituciju Gršić i Balen su komentirali da je potrebno više uložiti i brinuti o sigurnosti svih sustava, je su takvi napadi sve češći i na njih treba bit spreman.
U tome je važan i IT dizajn sigurnosnih sustava i dobar tzv. backup da se podaci mogu vratiti ako se izgube ili netko ukrade, a novim zakonom o toj sigurnosti previđene su i kazne te briga o tim sustavima kao obveza svih tijela, ali i poticaj svima da bolje zaštite podatke, poručili su.
