Ministar znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske dr. sc. Željko Jovanović donio je nedavno odluku o osnivanju Međunarodnoga znanstvenog savjeta u koji je imenovao neke uspješne hrvatske znanstvenike u svijetu
Prema priopćenju Ministarstva, savjet čine istaknuti znanstvenici čija će zadaća biti da na temelju znanstvenog rada, praktičnog iskustva i javnog djelovanja daju mišljenja, pružaju stručnu pomoć i potiču mjere za razvoj sustava znanosti i visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj, a svoj će savjetnički posao obavljati bez naknade.
U ovo tijelo imenovana su tri znanstvenika: prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Švicarskoj, prof. dr. sc. Zlatko Bačić sa Sveučilišta u New Yorku u SAD-u te prof. dr. sc. Bojan Čukić sa Sveučilišta West Virginia u SAD-u.
Zamolili smo Nenada Bana, koji je 2009. postao poznat u svijetu nakon što je zamalo dobio Nobelovu nagradu za otkriće strukture prokariotskih ribosoma (šef njegovog laboratorija Thomas Seitz ju je dobio), da nam za tportal pojasni planove za suradnju savjeta i MZOŠ-a te odgovori na nekoliko pitanja.
Na koji način ovaj savjet može pomoći razvoju znanosti i obrazovanja u RH?
Nadam se da moje iskustvo u znanosti može biti korisno. Naime, bavio sam se znanošću u Hrvatskoj, u Americi i u Švicarskoj pa imam dosta uvida u prednosti i nedostatke različitih sustava za evaluaciju i financiranje znanosti.
Imate li kakve konkretne planove?
Za sada će moj angažman biti na nivou davanja savjeta prilikom pripremanja novih dokumenata vezanih s radom MZOŠ-a.
Jeste li i prije već surađivali s Željkom Jovanovićem?
Ne, nikada prije nisam upoznao ministra Jovanovića niti sam surađivao s njim. Mislim da to i ima smisla da se bira znanstvena savjetodavna komisija bez obzira na prijašnje kontakte.
Nenad Ban (45) jedan je od najuspješnijih mladih hrvatskih znanstvenika. Nakon što je na zagrebačkom PMF-u diplomirao biologiju, studij je nastavio na Sveučilištu Kalifornija u Riversideu, gdje je doktorirao. Na Yaleu je radio u timu Thomasa Seitza koji je za istraživanja ribosoma dobio Nobelovu nagradu za kemiju 2009. Nakon što je u znanstvenim krugovima postalo jasno o koliko se značajnom rezultatu radi, otvorila su mu se vrata brojnih znanstvenih institucija. Imao je nekoliko ponuda vrhunskih sveučilišta u Americi, uključujući i prestižni Berkeley. No odlučio se za ETH u Zürichu jer je imao posebno dobru tradiciju i reputaciju u području strukturalne biologije. Strukturalna biologija je disciplina na granici između biologije, kemije i biofizike koja proučava biološke procese i jedna je od najmoćnijih metoda u znanosti: donijela je relativno najveći broj Nobelovih nagrada – više od 20 samo za metodu rendgensko kristalografske analize kojom se Ban bavi. Na ETH-u su radili i hrvatski nobelovci Ružička i Prelog, ali i Röntgen i Einstein. 2011. Ban je otkrio strukturu ribosoma razvijenih organizama.Nenad Ban
Za sada nisam s time upoznat, odluka da postanem član savjetničkog tima je relativno nova.
Je li vam već predstavio neke ideje?
Još ne.
Znate li što Jovanović vidi kao najveće probleme u hrvatskoj znanosti?
Nisam o tome još razgovarao s ministrom.
Što vi mislite da je najvažnije mijenjati u Hrvatskoj?
Mislim da je važno imati dobro organiziran sistem evaluacija znanstvenih projekata te osigurati dovoljno sredstava za najbolje znanstvene projekte i unapređenje akademskih uvjeta u hrvatskim školama i sveučilištima.
Kakvo je vaše mišljenje o hrvatskim znanstvenicima te znanstvenim i obrazovnim institucijama?
Mislim da u Hrvatskoj ima jako puno znanstvenog talenta i izuzetnih istraživača. Problem je prvenstveno u nedovoljnim sredstvima za koja se može natjecati da bi se pokrenuo kompetitivni istraživački program. Također, Hrvatska je mala zemlja i teško je evaluirati rad kolega istraživača bez da se dođe u sukob interesa koji vodi u nepotizam.
Što možemo naučiti od znanstvenika i sustava u Švicarskoj i svijetu?
Vjerojatno nema smisla početi učiti od znanosti u Švicarskoj i SAD-u jer se u ovom trenutku s tim zemljama ne možemo natjecati što se tiče investicija u znanost i znanstvenih rezultata. Treba prvo proučiti kako funkcioniraju zemlje koje su nešto ispred nas što se tiče ulaganja u znanost i uspješnosti u znanstvenom radu.
Što biste poručili hrvatskim studentima i znanstvenicima?
Prvenstveno studentima: neka puno uče i neka ne kopiraju ideje za referate s interneta. Bolje je imati kratak originalan tekst s nekim novim osvrtom na znanstveno pitanje nego preuzeti misli drugih da bi se zadovoljila forma.
