Navedeni rezultat tek je malo manji od europskog prosjeka koji iznosi 59,7 posto. U Finskoj mobilno i internetsko bankarstvo koristi 94,7 posto građana, a u Rumunjskoj 19,2 posto.

Hrvatska je prema ovom pokazatelju tik do prosjeka EU, a ispred zemalja poput Njemačke, Italije, Slovenije i Poljske za kojima inače zaostaje prema većini socio-ekonomskih pokazatelja.

HUB navodi i da Hrvatska ima 126 bakomata na 100.000 odraslih stanovnika. Iako se broj smanjio u usporedbi s prošlim godinama, i dalje smo na trećem mjestu, iza Austrije i Portugala.

Također, broj transakcija internetskim i mobilnim bankarstvom po stanovniku u Hrvatskoj trenutno iznosi 7.

'U deset godina prije pandemije trajao je pad gustoće tradicionalnih poslovnica i rast gustoće bankomatske mreže. U tom razdoblju hrvatske banke su razvile jednu od najgušćih bankomatskih mreža u Europskoj uniji.

Nakon 2020., usporedno s promjenama navika potrošača, smjenom generacija i smanjenom sklonosti uporabe gotovog novca započeo je trend pada potražnje za uslugama gotovine i bankomata. U narednom desetljeću digitalizacija će gotovo potpuno preuzeti distribucijske kanale bankarskih proizvoda i usluga', nabvode iz HUP-a.