Hrvatska se po konkurentnosti korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) nalazi na 46. mjestu, što je poboljšanje u odnosu na prošlu godinu kada je bila na 51. mjestu, izvijestili su iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) koje je danas objavilo rezultate najnovijeg istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji.
U 'Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2014.', posvećeno procjeni kapaciteta zemalja za korištenje ICT-a za gospodarski rast i blagostanje, uključeno je 148 ekonomija. Hrvatska ove godine bilježi rast na rang ljestvici s 51. na 46. mjesto što je, prema korištenom pokazatelju ICT spremnosti, smješta na razinu razmjerno uspješnih zemalja, navodi se u priopćenju. Vodeće zemlje svijeta po spremnosti za korištenje ICT-a i dalje su Finska, Singapur, Švedska, Nizozemska, Norveška i Švicarska.
Od zemalja jugoistočne Europe, BiH bilježi znatno poboljšanje sa 78. na 68. poziciju, kao i Srbija s 87. na 80. poziciju dok ostale zemlje bilježe pad pozicije, pogotovo Grčka koja sada zauzima 74. poziciju. Izvješće daje obuhvatnu i mjerodavnu ocjenu utjecaja ICT-a na konkurentnost zemalja i standard građana, a indeksom umrežene spremnosti ocjenjuje se spremnost gospodarstva u korištenju ICT-a u odnosu na ICT infrastrukturu, troškove pristupa i postojanje potrebnih vještina za optimalnu upotrebu, potom prihvaćanje i upotreba ICT-a od strane vlade, gospodarstva i pojedinaca, poslovno i inovacijsko okruženje te politički i regulatorni okvir, kao i utjecaj ICT-a na gospodarstvo i društvo.
Temeljni razlog poboljšanja pozicije Hrvatske prema prethodnoj godini je napredak za 12 mjesta u okviru indeksa okruženja te poboljšanje za 7 pozicija u okviru indeksa utjecaj. U okviru indeksa okruženje poslovno i inovacijsko okruženje poboljšano je čak za 14 pozicija, najvećim dijelom zbog, kako se navodi, smanjenja procjene ukupnog poreznog opterećenja.
S druge strane, po političkom i regulatornom okruženju Hrvatska zauzima tek 88. poziciju, a loš je rang indikatora efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (140.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju vladine regulative (132.) te vladine nabave napredne tehnologije (136.). Indeks spremnost stagnira, a zamjetno je pogoršan stup dostupnost za čak 10 pozicija. Taj pad je posljedica pogoršanja vrijednosti indikatora cijena u mobilnoj mreži (71.) kao i cijena širokopojasnog interneta (51.), navode iz NVK.
Spremnost je indeks po kojem je Hrvatska najpovoljnije rangirana, ponajviše zahvaljujući indikatorima pokrivenosti mobilnim mrežama (1.) i konkurenciji na tržištima interneta i telefonije (1.). U okviru indeksa korištenje zamjetna je razlika između vrlo dobrog individualnog korištenja ICT-a (39. pozicija) te vrlo lošeg poslovnog korištenja i vladinog korištenja. Ipak, Vladino korištenje ICT-a poboljšano je za znatnih 8 pozicija i to uglavnom zbog poboljšanja indeksa koji ocjenjuje kvalitetu on line usluga vlade (40.).
Indeks utjecaj poboljšao je rang za 9 pozicija, pri čemu je zamjetno poboljšan stup ekonomski utjecaj (za 15 pozicija), a znatno manje društveni utjecaj (na 66. poziciju s prošlogodišnje 68). Taj rast posljedica je u najvećoj mjeri poboljšanja vrijednosti indikatora kvalitete vladinih usluga građanima korištenjem ICT-a za čak 23. pozicije te indeksa utjecaja ICT-a na nove organizacijske modele i na nove proizvode i usluge.
Za Hrvatsku se može zaključiti kako ima dobru poziciju zbog prilično razvijene ICT infrastrukture, visoke stope ICT pismenosti, uključenosti ICT-a u sekundarno obrazovanje i kvalitete obrazovanja, navodi se u priopćenju. Predsjednik NVK Ivica Mudrinić ističe kako je Hrvatska ovogodišnjim rezultatima poboljšala svoju poziciju te je bolje rangirana od niza zemalja EU.
'Primjenom ICT-a možemo osigurati prosperitet, no da bismo dosegli tehnološki standard moramo se usmjeriti na poticanje ulaganja u tehnologije, obrazovanje i inovacije kao ključnih uvjeta bržeg razvoja naše zemlje', kaže Mudrinić.
