Hrvatski mediji imaju pozitivan do neutralan stav prema umjetnoj inteligenciji i ističu prednosti AI tehnologije u medicini, sigurnosti i obrazovanju, pokazalo je istraživanje netom objavljeno u znanstvenom časopisu Medijska istraživanja
Istraživanje koje su provele dvije studentice doktorskih studija Medija i komunikacija na Sveučilištu Sjever, Ivana Erceg Matijašević i Martina Baričević Debelec, zajedno s profesoricom toga studija Ljerkom Luić, imalo je za cilj utvrditi percepciju umjetne inteligencije u hrvatskim medijima.
Analizirano je 45 članaka objavljenih od travnja do rujna 2023. u hrvatskim medijima, čija je središnja tema bila umjetna inteligencija prikazana u kontekstu inovacija i transformacije društva prema današnjim potrebama.
Od svih razmatranih članaka, 16 njih (36 posto) pokazalo je pozitivno mišljenje o umjetnoj inteligenciji, 19 članaka (42 posto) neutralno mišljenje, a 10 članaka (22 posto) negativno mišljenje, kaže se i dodaje da su rezultati također ukazali na značajnu usklađenost između medijskih prikaza umjetne inteligencije i osjećaja hrvatskih novinara.
vezane vijesti
U člancima se često naglašavao ogroman potencijal umjetne inteligencije koja bi mogla unaprijediti mnoga područja ljudskog života, od medicine do transporta. Iako se pojavljuju kritička, a ponekad i suprotna stajališta, ona ne utječu negativno na oblikovanje javnog mnijenja o toj temi, kaže se.
Pozitivni članci istaknuli su prednosti AI tehnologije u raznim područjima, poput medicine, sigurnosti i obrazovanja. Članci neutralnog tona obično su jednostavno opisivali AI tehnologiju, naglašavajući njezinu funkcionalnost i tehničke aspekte bez izrazito emotivnih stajališta. Članci s negativnim tonom raspravljali su o rizicima, etičkim izazovima i potencijalnim prijetnjama koje umjetna inteligencija može donijeti, posebno u vezi s privatnošću i zapošljavanjem.
Autorice ukazuju na ograničenja istraživanja u vidu nenamjerne pristranosti do koje je došlo tijekom prikupljanja podataka, kao i ono vezano za brzinu napretka umjetne inteligencije. Naime, u vrijeme istraživanja u široku upotrebu je ušao jezični model umjetne inteligencije ChatGPT 4, a već uskoro uveden je i poboljšani ChatGPT 5 model.
Za buduća istraživanja preporučaju korištenje većeg i potpunijeg uzorka, kao i primjenu kvalitativnih i kvantitativnih metoda istraživanja kako bi se napravio opći pregled i ispitali granični i pojedinačni stavovi. Sve u svemu, istraživanje sugerira da novinari prepoznaju i priznaju prednosti AI tehnologije i praktičnu primjenu uz svijest o mogućim izazovima i rizicima.
