Može li ono što jedemo utjecati na to kako se osjećamo? Psihijatri i nutricionisti slažu se da pravilna prehrana utječe na zdravlje ljudi. Štoviše, smatra se da je ispravna prehrana jedan, ali veoma važan faktor u borbi protiv raznih bolesti i sprečavanja dementnosti. Ono što jedemo, kažu oni, bitno utječe na naše mentalno zdravlje. Neki su u tome otišli toliko daleko da su u medijima postali poznati kao nutricionistički psihijatri, a ono što zagovaraju naziva se nutricionističkom psihijatrijom.

Dr. Drew Ramsey sa Sveučilišta Columbia jedan je od onih koji smatraju da je hrana izuzetno važna u očuvanju zdravlja pa svojim pacijentima preporuča konzumaciju kamenica. One su bogate vitaminom B12, a neke nove studije pokazuju da taj vitanim pomaže u zaustavljanju smanjenja mozga. Kamenice su bogate i omega-3 masnim kiselinama, čiji je manjak povezan s većim rizikom od samoubojstva i depresije.

Naučen da ga pacijenti slušaju na jedno uho i da se samo polovično pridržavaju njegovih uputa, nedavno se i sam iznenadio kad mu se pacijent pohvalio da je pojeo ne jednu ili dvije porcije, nego čak 32 kamenice! Kamenice jesu zdrave, ali što je previše, ni s kruhom nije dobro.

Loša prehrana, glavni razlog epidemije depresija

Dr. Ramsey je pionir u području nutricionističke psihijatrije i u praksi pokušava primijeniti ono što znanost uči o utjecaju prehrane na mozak i mentalno zdravlje. On smatra da je loša prehrana glavni razlog prave epidemije depresije, o čemu govore i podaci Svjetske zdravstvene organizacije.

To ne znači da je dr. Ramsey odustao od klasične medicine; on i dalje propisuju antidepresive i druge lijekove te sudjeluje u terapiji razgovorom i drugim tradicionalnim oblicima savjetovanja. On samo smatra da je svježa i zdrava hrana izvrstan dodatak dostupnim terapijama. Stoga on zajedno s kuharicom i nutricionisticom Samantom Elkrief pacijente savjetuje kako će boljom prehranom sačuvati ili povratiti mentalno zdravlje.

Mnoge studije ukazuju na blagotvorno djelovanje mediteranske prehrane koja podiže raspoloženje i smanjuje anksioznost.

'Naše studije pokazuju da mozgovi ljudi koji jedu mediteransku prehranu obično izgledaju mlađe i metabolički su aktivniji od ljudi koji jedu tipičniju zapadnjačku prehranu', otkriva dr. Lisa Mosconi, direktorica Inicijative za ženski mozak u medicinskom centru Weill Cornell u New Yorku. Takva hrana štiti i od pojave demencije.

Rizici biljne dijete

Ona, baš kao i dr. Ramsey, preporučuju konzumaciju raznobojnog voća i povrća - paprika, borovnica, slatkog krumpira, kelja i rajčica. Takve namirnice su bogate fitonutrijentima koji mogu pomoći u smanjenju štetnih upala u cijelom tijelu, uključujući mozak, i poticati rast novih moždanih stanica.

S druge strane, dr. Emily Deans sa Harvarda upozorava da biljna dijeta nosi i neke rizike. Naime, neke studije upućuju na to da strogi vegetarijanci i vegani mogu imati nešto višu stopu depresije i poremećaja prehrane od onih koji jedu raznovrsniju prehranu. To znači da bi ljudi na bezmesnoj dijeti morali uzimati dodatke prehrani jer se omega-3 masne kiseline i vitamin B12 jednostavno se ne nalaze u u povrću.

'Zdrava prehrana važna je za zdravi način života, baš kao i umjerena fizička aktivnost, redovito vježbanje mozga i socijalna interakcija. Što je zdravo za srce, zdravo je i za mozak', objašnjava prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest i pročelnik Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju u Klinici za psihijatriju Vrapče.

'Zdravi način života smanjuje za trećinu rizik od pojave Alzheimerove bolesti i drugih demencija. A mediteranski tip prehrane jedan je od najboljih načina za smanjenje demencije i kognitivne smetnje u starijoj dobi', kaže Mimica. 'Važno je jesti nemasno, ne pušti, smanjiti unos crvenog mesa, jesti više plave ribe, maslinovo ulje, povrće... Prehrana treba biti mješovita i ni u čemu ne treba biti isključiv. A što se kamenica tiče, 32 su previše; pojedite pola tuceta i mirni ste godinu dana.'

Nije važno samo što, nego i koliko jedete

'Količine su važne; bolje pojesti pet malih obroka nego dva velika. Ne treba jesti kasno, prije spavanja, i navečer ne treba piti crnu kavu', savjetuje profesor. 'Najvažnije je upoznati sebe i otkriti što vam paše. Češnjak, luk ili mlijeko mogu biti zdravi, ali ako vam stvaraju probavne smetnje, valja ih izbjegavati.'

Mnoga svjetska istraživanja prepuna su alarmantnih podataka: ljudi se šopaju kalorijama, a samo jedan od deset odraslih jede makar minimalne preporučene doze voća i povrća - najmanje jednu i pol do dvije šalice voća te dvije do tri šalice povrća dnevno. Takvi nezdravi trendovi ne zaobilaze ni naše krajeve.

Čaša vina je zdrava, tri nisu

'Poznato je da su Hrvati u posljednje vrijeme pretjerano teški. Za to je kriva i pogrešna prehrana, ali i količina hrane koju unosimo u sebe. Jednostavno jedemo više no što nam treba', upozorava Mimica. 'A tu je i sjedilački način života; teška hrana je dobra ako kopate. U vrijeme kad vam za kunu više daju dvostruko veću porciju treba znati reći: to meni ne treba, neću veću, hoću manju porciju.'

Znači mediteranska hrana, u koju spadaju i orašasti plodovi pa i čaša vina, dobri su za očuvanje zdravlja no najvažnija je mjera.

'Čaša vina je zdrava, ali tri nisu. I za kraj treba još jednom reći: ne postoji hrana koja će nekog zaštititi od bolesti, nego samo smanjiti rizik', zaključuje prof. dr. sc. Ninoslav Mimica.