Kako bi se olakšalo obiteljima čiji članovi boluju od Alzheimera, ali i informiralo građane o toj bolesti, osnovana je Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest. Danas je svijest i poznavanje građana o jednoj od najraširenijih bolesti, uz depresiju, puno veće nego prije 17 godina.

'Osim što smo podigli svijest o ovoj bolesti, uputili smo i na to da se radi o javnozdravstvenom problemu, jer bolest napreduje i broj oboljelih svake godine raste. Nemaju svi oboljeli dijagnosticiranu bolest, to tek treba biti učinjeno, no zato podižemo svjesnost i informiranost građana o Alzheimeru putem društvenih mreža i bloga. Bolest je danas ipak puno bolje prepoznata u društvu, a obični građanin zna o čemu se radi kada se spomene Alzheimerova bolest', govori dr. Mimica.

Savjetovališta i Alzheimer cafe

Kroz savjetovališta u sklopu udruge možete dobiti informacije o simptomima bolesti, njezinu trajanju, ali i adekvatnoj skrbi za oboljelu osobu te psihosocijalnu pomoć. Kroz individualne ili grupne sastanke sa stručnjacima saznat ćete sve o kvalitetnoj i ispravnoj njezi i brizi za oboljelog.

'Naša udruga ima i svoje savjetovalište u sklopu kojeg ljudi mogu doći razgovarati individualno s psihologom, psihijatrom ili se mogu učlaniti i biti dio grupe koja će se podupirati i razmjenjivati iskustva. Osim toga, često u naša događanja uklopimo i kulturu, umjetnost, a ponekad i izložbe ili promocije knjiga. Kroz takvo druženje ljudi se malo odmaknu od svojih svakodnevnih problema', objašnjava nam predsjednik udruge.

Osim savjetovališta, sve se češće po cijeloj Hrvatskoj održavaju Alzheimer cafei koje je pokrenula upravo Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, a projekt korijene vuče iz Nizozemske.
'Nekoliko posljednjih godina smo, osim akcija i štandova na kojima dijelimo letke građanima, počeli s projektom Alzheimer cafe. Krenuo je iz Nizozemske i proširio se po cijelom svijetu, od SAD-a do Japana. Na jednom se mjestu, obično u kafićima u centru grada u kojem se održava, okupljaju bolesnici i članovi njihovih obitelji i javno se govori o Alzheimerovoj bolesti. Međusobno se podupiru i razgovaraju, a postoje i stručna predavanja i edukacije. Ljudi to jako vole, jer je istovremeno intimno i osobno, ali i stručno. Okupi se oko 30 do 50 ljudi, a druženje traje dva sata', tumači neurolog.

Umjetnost u terapeutske svrhe

Alzheimerova bolest kronična je progresivna bolest koja napreduje, ali, kaže dr. Mimica, ako se na vrijeme otkrije, moguće ju je držati po kontrolom ili čak i zaustaviti, što je posebno važno kod mladih ljudi koji još uvijek imaju djecu koju trebaju dići na noge ili su u radnom odnosu. Zato je presudno reagirati na vrijeme.

'Problem je to što ljudi teško odlučuju javiti se u Udrugu, a nama je cilj da se upravo kroz razgovore s medijima i medijske objave građani jave dok je bolest još u ranoj fazi, jer je onda i terapija učinkovitija. Kada se posumnja na bolest, važno je tu sumnju potvrditi ili odbaciti', tvrdi predsjednik udruge.

Kada se jednom otkrije, pacijent se podvrgava lijekovima ili cjepivima. U Hrvatskoj su trenutačno dostupna tri lijeka koja se mogu prepisati pacijentu koji boluje od Alzheimerove bolesti, no problem je to što se svi nalaze na B-listi HZZO-a, što znači da je potrebna nadoplata. To si trenutačno ne mogu priuštiti sve obitelji oboljelih. S druge strane, jedna je od opcija cjepivo, no udruga nudi i neke druge vrste liječenja.
'Osim terapije lijekovima i cjepivima, neki od oblika liječenja su art terapija, muzikoterapija, likovna terapija. To je nešto što se može prakticirati kako u bolnicama tako i u udruzi, ali i u dnevnim boravcima u sklopu domova za umirovljenike. Ovo je jedna od dobrih mogućnosti, jer kako bolest napreduje, obitelj se sve više iscrpljuje, pa je potrebno da netko sa strane uskoči i pomogne im oko brige za oboljelog', priča dr. Mimica.

Riječ je o metodama liječenja koje umiruju oboljelog, utječu na njegovo bolje raspoloženje te podižu razinu imuniteta. Kroz glazbu se osobe oboljele od Alzheimerove bolesti ponekad prisjete i nekih događaja iz prošlosti, ali i imena osoba koje ih okružuju. Kako se ove metode još uvijek ne primjenjuju u sklopu liječenja od Alzheimerove bolesti u hrvatskom zdravstvu, trenutačno je riječ o eksperimentalnim terapiji, na čijoj bi češćoj primjeni u budućnosti svakako trebalo poraditi.