Neki ljudi vjeruju da se pretraživanjem podataka na interentu može doći do svakog rješenja pa počinju guglati simptome kako bi dijagnosticirali sami sebe. Ovaj poremećaj nastao zlouporabom interneta u medicinske svrhe može imati i teže posljedice
Nema ničeg neobičnog u tome da odgovor na pitanje zašto vas nešto boli potražite na internetu. Ponekad to pomaže da se brzo otklone neke sumnje no većini je jasno da ono što tamo piše ne treba shvatiti kao personaliziranu medicinsku dijagnozu. Čak ni kad je potpisuju stručnjaci s titulama. Odlazak liječniku i dalje je najpametniji izbor.
vezane vijesti
Nažalost, liječnici se sve češće bave pacijentima koji tvrde da imaju tumor na mozgu samo zato što ih boli glava. Uzrok ovog fenomena je samodijagnoza koju su napravili nakon istraživanja znakova, simptoma i poremećaja na internetu. Cyberhondrija je stanje u kojem ljudi sami sebi dijagnosticiraju bolesti držeći se pritom isključivo vlastitih krijerija. A to dodatno povećava njihovu anksioznost i komplicira posao zdravstvenim djelatnicima.
Posljedice opsesivnog pretraživanja bolesti
Poput svakog drugog psihološkog poremećaja, i sajberhondrija, ima posljedice koje pogađaju one koji pate od nje. Ovo su neki od najizraženijih posljedica opsesivnog pretraživanja bolesti:
Nakon redovite analize bolesti sajberhondrici postaju preopterećeni informacijama i počinju se brinuti više nego što bi trebali o uvjetima koje vjerojatno nikada neće razviti.
Neki sajberhondrici počinju tretmane koje pronalaze na internetu bez savjetovanja s liječnikom. Drugi se toliko pouzdaju u samodijagnostiku da više niti ne uzimaju lijekove koje im propisuju liječnici i tako se izlažu brojnim opasnostima po zdravlje pa i vlastiti život.
Zbog velike izloženosti online sadržajima o bolestima i intenzivnom strahu od jedne ili više njih, sajberhondrici postaju skloni svim oblicima hipohondrije.
Mnogi od njih razvijaju i nosofobiju, strah od bolesti. Ta je fobija inače široko rasprostranjena među studentima medicine koji su stalno izloženi informacijama o medicinskim stanjima. A nosofobija može dodatno pojačati osjećaj panike i tjeskobe.
I za sajberfobiju ima lijeka, ali ga nemojte tražiti na internetu
Kao i kod hipohondrije, ili bilo kojeg drugog mentalnog poremećaja, problem je prvenstveno psihološki. Rodbina i prijatelji trebaju pomoći pacijentu da shvati kako je njihovo tijelo zapravo zdravo. Podrška obitelji i odlazak na psihoterapiju vrlo su učinkovite metode suočavanja sa sajberhondrijom. Psihofarmakologija može dobro funkcionirati jer olakšava putovanje pacijenta prema oporavku u najsloženijim slučajevima.
Najvažnije je stalno imati na umu to nikad ne smijete postavljati dijagnozu samo na temelju onoga što ste pročitali na internetu. Nijedna internetska stranica ne može zamijeniti liječnički pregled. Ako vas nešto brine, nemojte čekati i nazovite svog liječnika. To je mnogo bolji scenarij od života u stalnom stresu i strahu od bolesti koju uopće nemate.
