NASA-in rover Curiosity tek je sletio na Mars, a medijima i internetom već su se proširile neke tipične teorije zavjere. Za vaše veselje izdvajamo vam dvije najglasnije
Prema prvoj rover nije sletio na površinu Marsa, već je kao i u slučaju Mjeseca, sve izrežirano i snimljeno na Zemlji. Ovaj puta je SF materijal kreiran u pustinji Mojave kojoj Marsov krater Gale fascinantno nalikuje. Usporedbu s poznatim američkim pustim krajolikom smislili su sami NASA-ini stručnjaci, a ona je među fanovima teorija zavjera, ali i u senzacionalističkim medijima dočekana kao 'kec na desetku'.
Tako je primjerice Kurir 'prenio' informaciju prema kojoj u NASA-in uspjeh sumnja čak i John Grotzinger, jedan od čelnih ljudi misije Mars Science Laboratory. Prema tabloidu iz komšiluka Grotzinger je navodno rekao: 'Gledajući slike koje je rover poslao s Marsa stječem dojam da je sve slikano na Zemlji. Curiosity je navodno uspješno sletio u veliki krater Gale, star nekoliko milijuna godina. Ipak, ako malo bolje pogledate sliku, izgleda kao da se nalazi u pustinji Mojave, koja je okružena visokim planinama. Sličnost je velika. Još nemamo čvrste dokaze da je misija NASA-e uspjela.'
No prema američkim izvorima Grotzinger se ni u jednom trenutku nije svrstao na stranu teoretičara urote, već je samo pokazao razumijevanje za njihove probleme. Naime, američki je znanstvenik i sam toliko iznenađen sličnošću Marsova krajolika s poznatom ovozemaljskom pustinjom, da je izjavio kako bi se ljudima 'stvarno moglo oprostiti ako misle da ih NASA želi preveslati snimkama rovera u pustinji Mojave' (pogledajte video dolje i sliku desno). Zanimljivo je da teoretičarima urota nije palo na pamet da su u vrijeme kada je u Photoshopu i drugim programima moguće kreirati krajolik po želji znanstvenici mogli naslikati nešto što neće biti nalik ničemu na Zemlji.
Vanzemaljac ili oblak prašine?
Drugu teoriju zavjere pokrenula je zanimljiva silueta koju je Curiosity snimio u krateru Gale nedugo nakon slijetanja (pogledajte naslovnu sliku gore). Naime, na prvoj seriji fotografija koje je rover napravio vidi se nešto kao taman oblak pomalo nalik na gornji dio ljudskog tijela (u krugu na desnoj snimci). Samo 45 minuta kasnije, na snimkama iz drugog kruga objekt je misteriozno nestao.
Internetom su se odmah proširile spekulacije fanova NLO-a prema kojima bi zatamnjenje moglo biti vanzemaljski život. No znanstvenici su bili skloniji jednostavnijim rješenjima prema kojima je mrlju stvorila prašina na objektivu, vrtlog pijeska iz obitelji tzv. prašnjavih vragova kakvi nisu rijetkost na Marsu ili pak nešto treće.
Podrobnija analiza slike i lokacije mrlje na njoj konačno je pokazala da se zatamnjenje nalazi točno na mjestu na kojem je sletio raketni nosač rovera. Naime, Curiosity je težak gotovo tonu i velik poput SUV-a pa je za njegovo spuštanje na Marsovu površinu konstruirana posebna lebdjelica s raketnim motorima koja ga je na dugim trakama meko spustila u krater i potom odletjela na udaljeno odredište kako svojim raketama ne bi podigla previše prašine koja bi mogla ometati rad vozila i njegovih uređaja. Prilikom pada na površinu pri brzini od 160 kilometara na sat letjelica je morala podići prilično velik oblak koji je u pravom trenutku i na pravom mjestu zabilježila jedna od roverovih kamera.
