Jeff Bezos je, zna se, nadaleko poznat kao osnivač, izvršni direktor i predsjednik Amazona i njegova je karijera jedna od najvećih priča o uspjehu u moderno doba interneta. Prije no što se toliko abnormalno obogatio Bezos je bio sve samo ne razmaženi deran iz imućne obitelji.

Dijete majke tinejdžerice i nikad prisutnog oca, Jeff je bio dečko koji obećava. Na Princetonu je stekao diplomu, rano je odustao od unosne karijere u hedge fondovima i iz garaže u Seattleu pokrenuo internetsku prodaju knjiga, posao iz kojeg će se razviti današnji Amazon.

Doista, Jeffa je njegova majka Jacklyn rodila 1964., dok je još bila tinejdžerica i pohađala srednju školu. Od Jeffovog biološkog oca Teda Jorgensena razvela dok je dječačiću bilo jedva godinu dana. Sastavljala je kraj s krajem radeći kao tajnica i bila toliko siromašna da si nije mogla priuštiti ni telefonsku liniju. Ipak, upisala je fakultet i na predavanja dolazila s djetetom u naručju. Tako je upoznala i na kraju se udala za Mikea Bezosa, kubanskog imigranta koji će Jeffu ​dati i svoje prezime.

Njegov biološki otac izgubio je svaki kontakt sa sinom. Vozio je monocikl i radio u cirkusu i pojma nije imao da mu je sin izrastao u jednog od najbogatijih ljudi na svijetu. Kad su ih nakon dugo godina spojili zahvaljujući Bradu Stoneu, autoru Bezosove biografije iz 2013., njih su dvojica zakopala sve ratne sjekire, ako ih je uopće bilo među njima. Jeff je uvijek tvrdio da ocu nikad nije zamjerio to što ga je napustio. Ted Jorgensen umro je 2015. u 71. godini.

Ništa bez garaže

Bezosov djed po majci bio je regionalni direktor Američke komisije za atomsku energiju u Albuquerqueu koji se rano povukao na obiteljski ranč u Teksasu, na kojem će mali Jeff provesti mnoga bezbrižna ljeta. A kad se obogatio, kupio je taj ranč i sve one u okolici kako bi ih proširio s prvotnih 10.000 na 120.000 hektara. Baka mu je pak bila rođakinja country pjevača Georgea Straita.

Jeff je, kažu, odmalena bio kreativan i nemirna duha. Nije mu se dalo spavati u dječjem krevetiću pa ga je sam rastavio odvijačem. Do srednje škole garažu je pretvorio u kućni laboratorij za vlastite izume.

Tipično američki, Bezos je prvi posao pokrenuo još kao srednjoškolac: obrazovni ljetni kamp Dream Institute za učenike četvrtih, petih i šestih razreda. Radio je sa svojom tadašnjom djevojkom i naplaćivao tečajeve 600 dolara po osobi. Dakako, kao i svi pošteni mladi Amerikanci, ljeti je odradio i šihtu u McDonaldsu.

U svom maturalnom govoru Jeff je pred svima obznanio kako sanja o danu kada će čovječanstvo kolonizirati svemir. Lokalne novine citirale su njegovu namjeru da 'sve ljude makne sa Zemlje i pretvori je u ogroman nacionalni park'.

Bezos je studirao na Princetonu, na kojem je diplomirao elektrotehniku i računarstvo s prosjekom ocjena 4,2. Bio je i član bratstva Phi Beta Kappa, kluba Quadrangle i predsjednik lokalnog ogranka studentske udruge za istraživanje i razvoj svemira (SEDS). Nudili su mu posao u Intelu, Bell Labsu i Andersen Consultingu, no on se zaposlio u fitech tvrtki Fitel. Potom se okušao i u investicijskoj tvrtki D.E. Shaw.

Karijera mu je bila u vrtoglavom usponu pa je već 1990. postao najmlađi potpredsjednik Shawa. Četiri godine kasnije napustio je dobro plaćen posao, odustao od karijere korporativnog predatora i pokrenuo internetsku knjižaru.

Amazon je, kako dolikuje biografiji tipičnog milijardera s liste najbogatijih ljudi svijeta, pokrenuo u svojoj garaži. Bilo je to sasvim logično mjesto za razvoj malog biznisa od nule. Dobro, ne baš od nule, jer su njegov projekt s 300.000 dolara životne ušteđevine podržali roditelji.

U garažu je stalo nekoliko ljudi s računalima, a prostor je bio toliko krcat i zagušen da je Bezos održavao poslovne sastanke u lokalnoj knjižari Barnes & Noble. Nakon što je 300 prijatelja i znanaca betatestiralo prototip Amazonove internetske stranice ekipa se preselila u dvosobnu kuću.

U tim prvim danima pola je posla odradila njegova, sada već bivša supruga MacKenzie. Par se 2019. razveo nakon 25 godina braka, a bivša gospođa Bezos izašla je bogatija za 25 posto dionica Amazona, tada vrijednih 38 milijardi dolara.

Krivo ime

Amazon nije bio prvi izbor imena nove Bezosove kompanije. Svoju tvrtku naumio je nazvati Cadabra; mislio je da taj naziv asocira na čaroliju, no u praksi se pokazalo da su ljudi s druge strane telefonske linije često pogrešno čuli pa bi mislili da se kompanija zove cadaver (lešina, truplo) i prekinuli bi svaki daljnji razgovor. Na kraju se Bezos odlučio za ime po najvećoj rijeci na svijetu. To je bilo u skladu s njegovim planom da od firme napravi najveću knjižaru na svijetu.

Danas zvuči neuvjerljivo, no Bezosu nisu uvijek cvale ruže i posao je znao zapinjati. Godine 2002. tvrtka mu je zamalo bankrotirala. Tada je zatvorio distribucijske centre i otpustio 14 posto radnika, no već se sljedeće godine biznis oporavio toliko da je zabilježena dobit od 400 milijuna dolara. Slijedilo je predstavljanje Amazon Kindlea, pa 600 milijuna dolara vrijedan ugovor s CAI-om, nakon čega je Amazon postao najveći svjetski trgovac na malo.

U to doba Bezos je započeo s redovitom prodajom dijela dionica kako bi novcem namirio svoje druge projekte do kojih mu je bilo stalo. Zapošljavao je i na lopate; samo 2017. zaposlio je 130.000 novih skladištara u svojim distributivnim centrima.

Oproštaj s helikopterima

Do milijardi nitko nije došao vukući ziheraške poteze, pa tako nije ni Bezos. No u životu treba imati i sreće, a ona ga je najviše pomilovala 2003. Naime te je godine, dok je sa svojom odvjetnicom, vodičem i pilotom u helikopteru Aérospatiale Gazelle letio iznad zapadnog Teksasa, doživio je ozbiljnu nesreću. Pod naletom jakog vjetra letjelica se preokrenula i survala u potok, a kabina se počela puniti vodom. Srećom, svi su se izvukli iz olupine, uglavnom bez težih ozljeda; jedino je odvjetnica u nesreći slomila kralježak.

'Izbjegavajte helikoptere kad god je to moguće', poručio je kasnije Bezos. 'Nisu toliko pouzdani kao zrakoplovi s fiksnim krilima.'

Bezosa znamo kao vlasnika Amazona, poznat je i kao osnivač Blue Origina, tvrtke s kojom namjerava osvojiti i svemir, no manje je poznato to da je u njegovim rukama i ugledni američki dnevni list Washington Post. Ovu novinsku tvrtku kupio je 2013. godine za 250 milijuna dolara. U to se doba procjenjivalo da Bezos vrijedi više od 25 milijardi dolara. A čim se pročulo tko je novi vlasnik novina, vrijednost Postovih dionica porasla je za 5,5 posto. Poboljšalo se i poslovanje pa su novine svom gazdi počele donositi dobit.

Blue Origin, tvrtka za proizvodnju zrakoplova i suborbitalne usluge svemirskih letova, uzletjela je 2000. godine.

'Da bismo sačuvali Zemlju, svoj dom za unuke naših unuka, moramo otići u svemir kako bismo iskoristili njegove neograničene resurse i energiju', zapisano je o misiji tvrtke.

Bezos je bio prvi bogataš na Forbesovoj listi koji je stekao imetak veći od 100 milijardi dolara i prvi je u povijesti vrijedio više od 200 milijardi dolara. S tim i tolikim imetkom danas je tek drugi najbogatiji čovjek na svijetu jer i od njega ima netko bogatiji; nedavno ga je na listama pretekao Elon Musk. No godina je tek počela i Bezos ima još puno vremena da se do Silvestrova vrati na vrh ljestvice najbogatijih. Fenjeraš sigurno neće biti.