Naime, nedavna analiza genoma ljudi, čimpanzi i makakija pokazala je da je dio DNA koji je imao ulogu u stvaranju tih kostiju kod čovjeka s vremenom izbrisan.

Prema izvješću predstavljenom u novom broju časopisa Nature, jedno drugo genetsko brisanje istovremeno je potaknulo razvoj određenih dijelova mozga.

Penisna kost danas postoji samo kod nekih sisavaca - primata, zvijeri, kukcoždera i šišmiša - dok kod drugih istu funkciju obavlja hrskavična struktura. Riječ je zapravo o okoštalom spužvastom tkivu penisa, corpus cavernosum penis. Najpoznatiji fosilni nalaz te kosti pronađen je kod špiljskih medvjeda. Kod čovjeka se slična struktura javlja samo u slučaju rijetkih nasljednih bolesti.

Znanstvenici s američkih sveučilišta Stanford, Georgia i Pennsylvania proveli su istraživanje kojim su pokušali utvrditi evolucijske promjene u ljudskoj DNA. Uspoređujući genome čovjeka s genomima čimpanzi i makakija otkrili su 510 dijelova DNA koji su kod nas s vremenom iščezli.

U nastavku svoje studije usredotočili su se na dva izbrisana dijela DNA – jednoga koji je odgovoran za stvaranje penisne kosti i drugoga, koji je omogućio rast specifičnih područja mozga. Nakon toga su testirali posljedice brisanja gena u ljudskoj koži i živčanom tkivu te dobili dodatne potvrde svojim spoznajama.

'Nastojimo otkriti molekularne temelje koji nas čine ljudima', rekao je jedan od autora istraživanja, profesor David Kingsley sa Sveučilišta Stanford.

'To je vrlo ambiciozan cilj, međutim živimo u jedinstvenom trenutku u kojem nam na raspolaganju stoje potpuni genomi čovjeka i njegovih najbližih srodnika, tako da ih možemo sustavno istraživati i otkrivati po čemu se razlikujemo od drugih organizama', objasnio je Kingsley.

Nestanak kosti produljio je spolni odnos

Znanstvenici danas još uvijek ispituju svrhu postojanja penisnih kosti kod brojnih vrsta sisavaca. Vjeruje se da su one povećavale stimulaciju mužjaka tijekom parenja. Kod nekih vrsta poticale su ovulaciju ženki, međutim, znale su izazvati i ozljede ženskih spolnih organa.

Prema nekim studijama, mužjaci su ih vjerojatno također koristili za uklanjanje svojevrsnih čepova, odnosno materijala koje neke vrste ostavljaju u ženskom genitalnom traktu kako bi spriječile pokušaje suparnika da oplode istu ženku.

Znanstvenici vjeruju da je gubitak penisne kosti kod ljudi povezan s promjenama u spolnim odnosima. Njezinim nestankom vjerojatno je smanjen intenzitet nadražaja muškarca i produljen spolni odnos, što je pak moglo pridonijeti snažnijem povezivanju parova i većoj brizi za potomstvo.