Znanstvenici su uvjereni da će u roku od pet godina do kraja razviti umjetnu inteligenciju koja kokošima na farmi može pomoći analiziranjem njihovog glasanja. Tehnologija koja prepoznaje i kvantificira kokošje pozive za pomoć unutar velikih građevina može precizno otkriti dozive te ih razlikovati od ostalih zvukova u staji sa 97 postotnom preciznošču. Sličan bi pristup s vremenom mogao biti iskorišten da poboljša životne standarde drugih vrsta životinja.

Svake godine na svijetu se uzgaja oko 25 milijuna kokoši - velik broj njih nalazi se u velikim hamgarima gdje žive u tisućama. Jedan način kako provjeriti zdravstveno i duševno stanje životinja je slušanjem zvukova koje proizvode.

'Kokoši su vrlo vokalne životinje, no njihov poziv u pomoć je glasniji od ostalih zvukova te ga možemo opisati kao tonalni zov', rekao je Alan McElligott, asistent na odjelu zha ponašanje životinja na sveučilištu City u Hong Kongu. 'Čak i netrenirano uho može prepoznati uplašenu životinju', dodaje.

Farmeri bi, u teoriji, mogli koristiti kokošje pozive kako bi odredili koliko su životinje sretne te im sukladno tome olakšati život. U komercijalnim jatima koja na isto mjesto stavljaju desetke tisuća životinja ljudski promatrači su vrlo nepraktična ideja. Za početak, njihova prisutnost bi mogla uplašiti životinje, no uz toliko puno ptica, objektivna kvantifikacija broja poziva je nemoguća, kaže McElligott.

Njegov je tim umjesto toga razvio alat za duboko učenje koji automatski prepoznaje kokošje glasanje koje proizvode intenzivno izmorene i uznemirene životinje. Alat je koristio snimke glasanja koje su ručno klasificirali ljudski stručnjaci kako bi otkrio koji zvuk kokoši proizvode.

'Naš konačan cilj nije prepoznavanje uznemirenog glasanja, već stvaranje uvjeta u kojima kokoši mogu živjeti sa smanjenom količinom stresa' kaže McElligott koji vjeruje da će tehnologija postati komercijalno dostupna kroz pet godina. Prije nego što sustav krene u prodaju njegovi tvorci moraju osigurati da oprema za snimanje radi u raznim vrstama ambara te provjeriti uvjete na farmama s boljim i lošijim uvjetima života kako bi potvrdili svoja očitanja.

Uvjeravanje gospodarstvenika da prihvate novu metodu je relativno lak posao. Nedavno McElligottovo istraživanje dokazalo je da pozivi u pomoć koje proizvode mali ptići mijenja težinu odrasle jedinke, kao i broj mrtvih unutar jata tijekom života.

'Ponekad je teško uvjeriti farmera koji mora proizvesti određen broj životinja po određenoj cijeni da kupi uređaj za dobrobit kokoši, no statistike pokazuju da manji stres rezultira većim kokošima i manjim mortalitetom, što znači da se proces uzgoja može bolje automatizirati', zaključuje Guardian.