Spajanje virtualne stvarnosti s umjetnom inteligencijom moglo bi se pretvoriti u noćnu moru kad je riječ o zaštiti privatnosti
Rezultati istraživanja provedenog pri Kalifornijskom sveučilištu pokazali su kako je moguće koristiti umjetnu inteligenciju za otkrivanje osobnih podataka mimo volje i znanja osoba kojima pripadaju.
Analizirajući kako su se ljudi kretali dok su nosili konzolu za virtualnu stvarnost, model temeljen na strojnom učenju uglavnom je točno predvidio njihovu visinu, težinu, dob, bračni status i drugo.
Temeljem tako prikupljenih podataka istraživači su mogli prepoznati konkretnu osobu među njih više od 50 tisuća, uz preciznost veću od 94 posto. Do toga su došli analizom samo 200 sekundi podataka o kretanju korisnika.
U drugom istraživanju istraživači su utvrdili visinu, težinu, veličinu stopala i državu u kojoj se osoba nalazi s više od 80 posto točnosti, koristeći podatke od 1000 ljudi koji su igrali popularnu igru u virtualnoj stvarnosti Beat Sabre.
Čak je i osobne podatke poput bračnog statusa, statusa zaposlenja i etničke pripadnosti moguće identificirati s više od 70 posto točnosti.
Bilježe se i inače teško dostupni podaci
Istraživači su koristili model strojnog učenja za analizu podataka prenesenih na konzolu za virtualnu stvarnost, poput pokreta očiju ili ruku.
Nečiju dob model bi mogao pogoditi, primjerice, temeljem toga koliko brzo je pogodio virtualnu metu. Brže vrijeme reakcije povezano je s boljim vidom i mlađom dobi.
Gotovo polovica sudionika u obje studije koristila je konzolu Quest 2 tvrtke Meta Platforms, 16 posto koristilo je Valve Index, a preostali sudionici koristili su druge uređaje kao što su HTC Vive ili Samsung Windows Mixed Reality.
Konzole za virtualnu stvarnost bilježe podatke koji ne bi bili dostupni putem tradicionalne web stranice ili aplikacije, kao što su korisnikov pogled, govor tijela, proporcije tijela i izrazi lica.
Meta - koja većinu svog novca zarađuje na oglašavanju na temelju korisničkih podataka - oslanja se na strojno učenje kako bi popunila praznine u onome što zna o ljudima, iako je nejasno koliko je takvih podataka u to uključeno, piše Bloomberg.
Zaštita je moguća, ali...
Prije dvije godine Apple je promjenom politike privatnosti ograničio količinu podataka koje je Meta mogla pratiti na pametnim telefonima iPhone.
Meta je nakon toga izgubila deset milijardi američkih dolara prihoda, što ih je nagnalo na ulaganje u umjetnu inteligenciju. To se, čini se, isplatilo jer su se ove godine vratili dvoznamenkastom rastu prihoda.
Budući da konzole za virtualnu stvarnost trebaju prikupljati podatke kao što su pokreti očiju i ruku da bi radile, zaštita privatnosti je zahtjevnija nego kad je riječ o web odredištima i aplikacijama.
Moguće je, primjerice, zaštititi te podatke enkripcijom ili ograničiti količinu podataka koji će biti pohranjeni. Ali, malo je vjerojatno da će se tvrtke koje se time bave same dobrovoljno na to odlučiti.
Meta prikazuje ograničene oglase u konzolama za virtualnu stvarnost od od 2021. godine. Tada su rekli kako neće koristiti podatke obrađene i pohranjene na tim uređajima za ciljano oglašavanje.
U toj tvrtki kažu kako korisnici Questa imaju određenu razinu kontrole nad time tko može vidjeti njihove podatke.
Tvrde također kako će podaci poslani i pohranjeni na njihovim poslužiteljima biti odvojeni od korisničkog računa kada im više ne budu potrebni za pružanje usluge ili poboljšanje značajke praćenja pogleda.