Raketa Falcon-9 otisnula se u četvrtak, 23. svibnja, s uzletišta u Cape Canaveralu u američkoj saveznoj državi Floridi u svemir, noseći prvih 60 od ukupno gotovo 12 tisuća satelita koje tvrtka SpaceX namjerava postaviti u orbitu oko Zemlje.

Postavljanje satelita - od kojih svaki teži 227 kilograma te raspolaže s više antena i solarnim panelima - uspješno je dovršeno u nešto više od sat vremena na visini od 440 kilometara iznad Zemlje.

Do orbite na visini od 550 km odvest će ih motori koji za pogon koriste električno nabijene atome kriptona, gdje će također poslužiti za korekciju pozicije i putanje, kao i za povratak na Zemlju.

Kao što smo već pisali, u sklopu projekta 'Starlink' SpaceX planira napraviti mrežu od gotovo 12 tisuća satelita, koja bi korisnicima na zemlji trebala omogućiti širokopojasni pristup internetu.

Ta je tvrtka jedna od nekoliko s dozvolom za postavljanje infrastrukture te vrste u svemiru. Tu su još i britanski startup OneWeb, koji je u veljači predstavio šest funkcionalnih svemirskih letjelica te Amazon, u kojem razvijaju projekt Kuiper, namijenjen postavljanju 3.200 satelita.

Ima li mjesta za satelite?

Svi navedeni projekti predviđaju postavljanje letjelica u nisku Zemljinu orbitu, na manje od 2.000 kilometara od površine, kako bi smanjili kašnjenje (latenciju) internetskih veza.

Trenutno oko Zemlje kruži tek 2.000 satelita koje su napravili ljudi. Ostvare li se planovi Elona Muska i drugih, uskoro bi ih trebalo biti višestruko više. Hoće li to zakrčiti nebo iznad nas, možda i dovoljno kako bi nam zapriječilo putovanja u svemir ako nećemo biti oprezni, ili dovesti do sudara s katastrofalnim posljedicama?

Starlinkovi sateliti trebali bi pratiti druge objekte u svemiru i biti sposobni sami ih izbjeći, koristeći umjetnu inteligenciju. U SpaceXu tvrde kako će 95 posto njihovih komponenti brzo izgorjeti po povratku u atmosferu, piše BBC.